Napeto uoči izbora na Kosovu

Za sada je samo jedno potpuno izvjesno: Kosovo će nakon izbora 11. lipnja dobiti novog premijera, pošto se dosadašnji prvi čovjek izvršne vlasti Isa Mustafa odrekao kandidature. Najmoćnija stranka na Kosovu, Demokratska Partija Kosova (DPK), koju je nakon izbora Hashima Thacija na dužnost predsjednika preuzeo sadašnji predsjednik parlamenta Kadri Veseli, na opće iznenađenje je doslovce samo pola sata prije isteka zakonskog roka dogovorila predizbornu koaliciju s Alijansom za Budućnost Kosova Ramusha Haradinaja, pokretom Nisma Fatmira Limaja i desetak manjih stranaka.

Javnost je još više iznenadilo što je Veseli digao ruke od kandidature za dužnost premijera. On će predvoditi izbornu listu, ali je kandidat ove koalicije za mjesto premijera Haradinaj kojeg Srbija i dalje krivi za ratne zločine počinjene tijekom i nakon rata 1998-1999. godine. Srbija i dalje traži njegovo izručenje. Privođenje u Francuskoj, gdje je proveo skoro četiri mjeseca, Haradinaju je svakako diglo rejting među kosovskim glasačima koji ga smatraju jednim od najvećih boraca za slobodu.

„Ratni" i „mirovni" blok

Veseli, Haradinaj i Limaj su tako napravili takozvani „ratni blok" – njih trojica spadaju među najpoznatije vođe Oslobodilačke vojske Kosova. Reklo bi se „prirodna" koalicija, ali ju je malo tko zaista i očekivao, kada se pogleda prošlost odnosa ovih stranaka. DPK je u proteklom mandatu bio u koaliciji s Demokratskim savezom Kosova Ise Mustafe, dok su Haradinaj i Limaj bili u oporbi i među najljućim kritičarima Vlade. Odnosi između Veselija, Haradinaja i Limaja nisu bili dobri – ni politički ni privatno. Fatmir Limaj je nekada i sam bio u DPK ali je ovu stranku napustio upravo zbog dolaska Kadrija Veselija na njeno čelo, i zajedno s nekadašnjim glasnogovornikom OVK-a Jakupom Krasniqijem osnovao novu stranku – Pokret Nisma.

Očigledno je međutim da su Veseli, Haradinaj, Limaj i ostali procijenili da jedino ovako mogu osvojiti najviše glasova i osigurati si mjesto mandatara nove vlade. Drugi, kolokvijalno rečeno „mirovni blok", predstavlja koalicija Mustafine stranke s Alijansom Novo Kosovo (AKR) jednog od najbogatijih Albanaca Behgjeta Pacollija. Mustafa je prepustio eventualnu premijersku poziciju dosadašnjem ministru financija Avdullahu Hotiju. Mnogi analitičari kažu da je najveća preporuka Hotija – osim doktorske titule i nesporne stručnosti – to što je on vrlo lojalni sljedbenik Ise Mustafe.

Kurti ide sam

Treći kandidat za premijera je lider pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti, poznat po vrlo otvorenom angažmanu za ujedinjenje Kosova i Albanije. Ova stranka je vodila intenzivne razgovore i s DSK-om, ali i Pacolijem, o mogućoj predizbornoj koaliciji. Insajderi međutim kažu da je Kurti imao prevelike zahtjeve i zato nijedna od tih stranaka nije prihvatila koaliciju s njim. Albin Kurti je u nedjelju predstavio program za dužnost premijera u kojem se najviše pažnje posvećuje teškom gospodarskom stanju na Kosovu. Indikativno je međutim to što Kurti pazi da nikada ne upotrijebi konstrukciju „država Kosovo" nego uvijek govori o „republici" što je podgrijalo raspravu o tome da ovaj pokret uopće ne priznaju državu Kosovo nego tvrdokorno smatra kako Kosovo i Albanija trebaju biti jedna država.

Skoro je potpuno izvjesno da će jedan od spomenute trojice – Haradinaj, Hoti, Kurti – postati premijer. Kosovski parlament broji 120 zastupničkih mjesta za koja se natječu pet koalicija, 19 političkih stranaka i dvije građanske inicijative.

Kosovski ustav predviđa i takozvanu „pozitivnu diskriminaciju" koja manjinama jamči najmanje dvadeset zastupničkih mandata – deset Srbima i deset ostalim manjinama. Što se srpskih stranaka tiče: one su rijetko kada bile tako podijeljene kao pred ove izbore. Dosadašnja Srpska lista je sada podijeljena na nekoliko stranaka, tako da će se i tu voditi žestoka borba za svaki glas. Za ove izbore su se prijavile četiri srpske političke stranke i dvije koalicije. Svoje zastupnike u parlamentu će po ključu svakako imati i Bošnjaci, Turci, Romi, Aškalije... Ustav Kosova također predviđa da zastupnici manjina moraju ući i u Vladu Kosova, što znači da će oni morati sjediti u istom kabinetu s Haradinajem, Kurtijem ili Hotijem.

Faktor Specijalni sud

Izvjesno je da u skoro svim velikim strankama (osim u pokretu Samoopredjeljenje, koji na izbore izlazi samostalno) ima puno nezadovoljnih, jer su mnogi ostali bez mjesta na biračkim listama. Predstavnici međunarodne zajednice zahtijevaju da na listama ne budu osobe za koje se sumnja da su umiješane u korupcijske i kriminalne afere, ali je to samo djelomično poštivano. DPK je u tom pogledu bio najdosljedniji, jer je prekrižio dosta zastupnika i dužnosnika koji su spominjani u korupcijskim aferama. Neki kosovski analitičari kažu da glasači moraju kazniti sve političke stranke koje nisu s liste izbacile osumnjičene za korupciju tako što tim strankama jednostavno neće dati glas. Ali to je slaba utjeha pošto je glasačima u jeku predizborne kampanje prilično teško prepoznati tko je zaista ogrezao o kriminal.

Uočljivo je međutim da na stranačkim listama nema nekih osoba za koje se šuška(lo) da bi mogle biti na listi Specijalnog suda za zločine OVK, koji bi u Den Haagu ove godine trebao objaviti prve optužnice. Tako među kandidatima za zastupnike nisu Agim Ceku, Azem Syla, Shukri Buja... Ali su na listama neka imena nekih ljudi za koje se također šuška da bi se mogli pojaviti na optuženičkoj klupi (Haradinaj, Veseli, Limaj...). Dakle faktor Specijalni sud ne može se uzeti kao odlučujući u određivanju kandidata na izborima. Uostalom i u Specijalnom sudu tvrde da oni za sada nemaju nikakvu službenu informaciju tko bi mogao biti optužen za ratne zločine. Ipak procjenjuje se da će ovaj sud biti spreman za početak rada negdje sredinom lipnja.

Liste kandidata na izborima nisu (barem do sada) očišćene do kraja. Kosovo službeno ima oko 1,7 milijuna stanovnika ali 1,9 milijuna birača! U Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) kažu da je to zbog toga što su na listama ostali i građani Kosova koji žive u inozemstvu, ali i iseljeni Srbi. CIK je nedavno potpisao ugovor i s predstavnicima Europske unije na Kosovu, koja će na ove izbore poslati stotinjak promatrača.

Zbog predizbornih koalicija i žestoke borbe za vlast, za ove izbore vlada veće zanimanje nego za prethodne. Sasvim je izvjesno da će Kosovo dobiti novog premijera, ali izazovi i problemi ostaju oni stari: teška gospodarska situacija, demarkacija granice sa Crnom Gorom, stvaranje Zajednice srpskih općina, dijalog s Beogradom, izručenje optuženih za ratne zločine, borba protiv korupcije i kriminala, stvaranje uvjeta za liberalizaciju viza...