"Narod odlučuje" - put u više ili manje demokracije?

Hrvatska se suočava s drugim pokušajem promjene izbornog sustava na referendumu. Nakon neuspješnog pokušaja 2014. godine, kada referendumska inicijativa okupljena oko Željke Markić i njezine udruge "U ime obitelji" nije prikupila dovoljan broj potpisa, nova inicijativa nazvana "Narod odlučuje", koja okuplja većinu udruga i konzervativnih aktivista kao i prije četiri godine, ovih dana kreće u dvotjedno prikupljanje 10 posto potpisa birača, koliko ih je potrebno za raspisivanje referenduma.

Ovaj se put predlažu još radikalnije promjene nego prije četiri godine. Tim se promjenama, prema riječima glavnog koordinatora Građanske inicijative "Narod odlučuje" Zvonimira Troskota, želi osigurati veće odlučivanje birača o njihovim saborskim zastupnicima, veće sudjelovanje birača u izborima i smanjenje političke trgovine i korupcije.

Referendumska inicijativa predlaže da se građanima ponude dva referendumska pitanja. Prvim se traži odobrenje za promjenu Ustava tako da se broj zastupnika u Saboru smanji na njih najviše 120, dok bi pripadnici nacionalnih manjina birali najviše šest, umjesto sadašnjih osam zastupnika. Birači bi imali tri preferencijalna glasa, a kandidati bi se birali isključivo temeljem broja osvojenih preferencijalnih glasova, bez sadašnjeg praga od 10 posto. Zvonimir Troskot objasnio je na konferenciji za novinare u Splitu kako se time osigurava da isključivo preferencijalni glasovi, dakle birači, odluče o tome tko ulazi u Sabor.

Oduzimanje moći strankama

Time se oduzima moć stranačkim vodstvima, s obzirom na to da će biti onemogućeni dogovori velikih stranaka s malim strankama koje ne mogu prijeći izborni prag. Velike stranke na čijim se listama kandidiraju više im neće moći jamčiti ulazak u Sabor. Troskot smatra da se više nikome, bez obzira na mjesto na listi, neće moći jamčiti ulazak u Sabor bez potpore birača.

U svakoj izbornoj jedinici biralo bi se najmanje 15 zastupnika, a broj zastupničkih mjesta rasporedio bi se među izbornim jedinicama u skladu s odnosom broja birača, kako bi se ujednačila vrijednost glasova birača u izbornim jedinicama. Izborni prag bi se snizio sa sadašnjih pet na četiri posto što bi, prema riječima zagovornika inicijative, omogućilo bolju i pravedniju zastupljenost birača u Saboru. Osim glasanja na biračkom mjestu, predlaže se i mogućnost izjašnjavanja dopisnim ili elektronskim putem. To bi trebalo osigurati veću slobodu u korištenju biračkog prava te veću izlaznost birača, kako u zemlji tako i izvan nje.

U drugom referendumskom pitanju birače bi se pitalo jesu li za to da zastupnici nacionalnih manjina mogu odlučivati o svim pitanjima, osim o povjerenju vladi i donošenju državnog proračuna. To je pitanje izdvojeno u zasebno pitanje zbog mogućnosti da ga Ustavni sud proglasi neustavnim, kako u tom slučaju ne bi propalo i prvo pitanje, a time i cijela referendumska inicijativa.

Partikularni, a ne javni interes

Politolog Goran Čular sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti sumnja da predložene promjene vode u demokratizaciju izbornog sustava. Štoviše, uvjeren je da bi neka od predloženih rješenja mogla dodatno povećati nepovjerenje građana u izborni sustav. Pritom misli na uvođenje dopisnog i elektronskog izjašnjavanja za koje, po njegovom mišljenju, Hrvatska nije spremna. "Pogotovo kada je riječ o elektronskom glasanju, koje se preispituje i u zapadnim zemljama u kojima postoji, zbog brojnih afera i ruskih hakera", objašnjava za DW Čular. Dodaje i da bi dopisno glasanje, koje je u svijetu već postalo "civilizacijska norma", u Hrvatskoj lako moglo biti zloupotrijebljeno, što bi onda i unazadilo i vjerodostojnost izbornog procesa. 

Kada je riječ o ustavnom ograničenju mandata zastupnicima nacionalnih manjina, Čular smatra kako ta inicijativa u sadržajnom smislu možda nije protuustavna, iako je, kako kaže, "besmislena". "Nigdje na svijetu ne postoji primjer da se zastupnici u pogledu njihovih prava svrstavaju u dvije različite kategorije", upozorava Čular.

Jedini prijedlog koji pridonosi demokratizaciji, po njegovom mišljenju, odnosi se na povećanje broja preferencijskih glasova. No smatra kako se iza tog prijedloga umjesto brige za javni interes zapravo krije pokušaj ostvarenja "partikularnih interesa" konzervativnih udruga koje stoje iza ove inicijative, i to preko HDZ-a. Podsjeća da su Željka Markić i njezina udruga već bili na izborima kada su shvatili da sami ne mogu puno napraviti. "Stoga su ovim putem odlučili otvoriti mogućnost da preko birača i zagovaranja konzervativnih vrijednosti promijene volju vodstva HDZ-a i tako utječu na to tko će biti izabran u Sabor", uvjeren je Čular. 

Nesumnjivo je riječ o inicijativi uperenoj protiv etabliranih stranaka, o čemu svjedoči činjenica da su se i HDZ i SDP, kao i većina ostalih stranaka, izjasnili protiv nje. "To se osobito ogleda u ukidanju dosadašnjeg praga od 10 posto za preferencijske glasove, što znači da je posve svejedno kojim će redoslijedom stranka postaviti svoje kandidate na listu. Time se izravno oduzima moć političkim strankama. To je kao da stranka ponudi svoj izborni program, a onda se građanima dopusti da oni odlučuju o tome što će iz tog programa uzeti, a što ne. To dovodi u pitanje smisao izbornog procesa", uvjeren je Čular.

Kult referenduma

Ovaj se politolog ne usuđuje prognozirati koliki su izgledi da referendumska inicijativa uspije, no siguran je da bi njezin uspjeh hrvatski politički i izborni sustav doveo "u velike probleme".

Ugledni riječki analitičar i publicist Vuk Perišić ovim povodom upozorava na stvaranje "kulta referenduma", koji se proglašava najdemokratskijim oblikom odlučivanja, iako postoji niz pitanja koja ne smiju postati predmetom referendumskog izjašnjavanja. "Neke demokratske vrijednosti, poput ljudskih i manjinskih prava, važnije su od svenarodnog odlučivanja i ne bi smjele na referendum. U protivnom, demokratske i civilizacijske vrijednosti lako mogu doći u pitanje", upozorava Perišić.

Upravo ovaj prijedlog, po njegovom mišljenju, potvrđuje kako referendum može biti "opasno oružje", jer se njime manjinskim zastupnicima želi uskratiti pravo odlučivanjima o nekim pitanjima. "Predstavnici manjina ne bi se trebali izuzeti prilikom odlučivanja o povjerenju vladi, jer u tom slučaju dobivamo etničku diktaturu. Time se ponovno svjetlosnim godinama udaljavamo od građanske države. Dok god je Hrvatska etnička, a ne građanska država, moramo štititi nacionalne manjine", mišljenja je Perišić.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.