Nasljednici ACTA-e

„ACTA-u smo zaustavili zajedničkim snagama“, stoji na internetskoj stranici udruge „Digitalno društvo“. Lobi internetskih aktivista okupljenih oko Markusa Beckedahla, ujedno i glavnog urednika portala Netzpolitik.org, jednog od najuglednijih njemačkih blogova, odbacivanje spornog antipiratskog sporazuma ACTA-e doživljava i kao osobnu pobjedu. Beckedahl i ekipa mjesecima su dijelili informativne materijale, organizirali prosvjede u Njemačkoj i mobilizirali ljude. Nakon masovnih prosvjeda diljem Europe, Europski parlament je početkom srpnja ove godine odbacio kontroverzni sporazum.

Protivnike ACTA-e odavno se ponovno poziva na otpor: na blogovima, forumima i društvenim mrežama kruže glasine o mogućim novim sporazumima, smjernicama i pravilima koja bi trebala štititi autorska prava ili javnu sigurnost, ali koja bi prema mišljenju kritičara pritom mogla ugrožavati internetske slobode ili zadirati u privatnost građana. Neki od njih – kao što je projekt INDECT – već su u pripremi pa je blog Netzpolitik.org pozvao na prosvjede.

INDECT-om do orwellovske države?

Tako su već u subotu (28.07.2012.) u Njemačkoj, Belgiji, Austriji, Češkoj i Francuskoj održani manji prosvjedi protiv INDECT-a. INDECT, skraćeno od „Intelligent information system supporting observation, searching and detection for security of citizens in urban environment“, međunarodni je istraživački projekt za nadzorne sustave, a Europska unija financira ga s 11 milijuna eura. Projekt je pokrenut 2009. i u zadanom roku od pet godina u okviru INDECT-a trebale bi biti razrađene metode za predviđanje masovnih panika, ali i zločina. U te svrhe trebali bi se koristiti video nadzor i biometrijske metode raspoznavanja lica, a možda i bespilotne robotske letjelice. Uz pomoć ovih tehnoloških naprava javni bi se prostor trebao nadgledati s ciljem pronalaženja upečatljivih obrazaca ponašanja koji nisu pobliže definirani.

Europska komisija poziva na dijalog

Sumnjive osobe tako bi bilo lakše prepoznati, a podaci o njima, ako postoje, mogli bi se provjeriti u bazi podataka – sve kao podrška državnim tijelima sigurnosti. „Nemojmo stajati i gledati kako oduzimaju naša temeljna prava“, poručuju članovi skupine Anonymus, koji sami sebe vole nazivati „haktivistima“, u jednom video uratku na stranici YouTube. Na prosvjed 28. srpnja pozvali su još u svibnju. „Prosvjedujmo protiv INDECT-a isto onako kako smo početkom godine prosvjedovali protiv ACTA-e“, poziva građane voditelj ureda Europske komisije za svemirska istraživanja, sigurnost i globalni nadzor Marco Malacarne u YouTube videu pod nazivom „Operation Indect“. Uz to, Malacarne poziva na dijalog putem interneta, a za daljnji slijed događaja je najavio da će se odvijati uz maksimalnu transparentnost.

CETA – ACTA u novom ruhu?

Više ACTA-e nego u INDECT-u ima u kanadsko-europskom trgovinskom sporazumu CETA („Comprehensive Economic and Trade Agreeement“) o kojem se iza zatvorenih vrata raspravlja od 2009. godine. Koliko je točno ima pitanje je oko kojeg se već dulje vrijeme diže velika prašina. U veljači ove godine kanadski pravni stručnjak Michael Geist objavio je da se u CETA-i mogu naći odlomci koji su od riječi do riječi prepisani iz ACTA-e. Njemači stručnjak za autorsko pravo Leonhard Dobusch sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu objašnjava kako se samo jedno poglavlje CETA-e bavi intelektualnim vlasništvom. „Govori se o nadzoru korištenja Interneta i pristupu osobnim podacima u slučajevima kršenja autorskih prava“, kaže Dobusch. Europska komisija još uvijek raspravlja. U posljednje vrijeme jedina službena informacija bio je pokušaj smirivanja strasti zbog slutnje da je CETA samo ACTA u novom ruhu: glasnogovornik povjerenika Europske unije za trgovinu Karela De Guchta, koji je u slučaju ACTA-e bio jedna od ključnih ličnosti, na Twitteru je smirivao situaciju demantirajući da je CETA ista stvar kao i ACTA.

IPRED2 zasad odgođen

Smjernica Europske unije IPRED se, poput ACTA-e, tiče prava na intelektualno vlasništvo. Postojeći propisi trebali bi se ove godine provjeriti i doraditi. No, najavljena dorada mogla bi potrajati do 2013. godine, vjerojatno i zbog toga što mnogim europarlamentarcima nakon prosvjeda protiv ACTA-e više nije svejedno, smatra Leonard Dobusch. IPRED se odnosi na mnogo uže područje nego, recimo, CETA u kojoj je riječ i o materijalnim dobrima s onu stranu intelektualnog vlasništva. „IPRED obvezuje zemlje članice Europske unije da se pridržavaju propisa i postupaka koji jamče zaštitu intelektualnog vlasništva“, kaže Dobusch. Prije nego što se donese IPRED2, izvješće o uspjehu njezine prethodnice odlučit će o tome treba li zakone za korištenje interneta pooštriti ili liberalizirati.

Reforma ITR-a moguća u prosincu

Reforma ITR-a („International Telecommunications Regulations“), Međunarodne regulative u telekomunikacijama, mogla bi ugroziti prije svega neutralnost mreža. U prosincu će o tome u Dubaiju raspravljati 193 zemlje članice Međunarodne telekomunijacijske unije (ITU), podorganizacije Ujedinjenih naroda. „U Njemačkoj već sad postoje provideri koji u određeno doba dana smanjuju brzinu internetskih veza“, kaže stručnjak za intelektualno vlasništvo Dobusch i dodaje: „Korisnici strahuju da će ponuđači usluge pristupa Internetu kao što je Deutsche Telekom ubuduće određivati koje se usluge i ponude smiju koristiti.“ Tehnički gledano, pretpostavka za to je mogućnost da se provjeri sadrže li podatkovni paketi informacije koje su zaštićene autorskim pravima. Razmjena i dijeljenje podataka putem interneta time bi bili onemogućeni.

Europeizacija autorskih prava kao rješenje

Normalno je da stvari na Internetu imaju međunarodne razmjere. Ovo je novi izazov i problem ne samo za korisnike, nego i za stručnjake. Dobusch daje poticaj za razmišljanje: „Ni pravnici se nisu usuglasili oko toga što je na internetu protuzakonito, a što ne. Kako se to onda može očekivati od običnih korisnika?“ Rješenje za njega leži u europeizaciji autorskih prava: smatra da bi Europa trebala osnovati zajedničke stručne službe koje će se baviti zaštitom najrazličitijih vrsta autorskih sadržaja.