Neopravdani strah od lažnih vijesti?

Skoro svaka treća osoba vjeruje da su lažne vijesti (engleski: Fake News) imale veliki utjecaj na njemačke savezne parlamentarne izbore održane 24. rujna. To pokazuju ispitivanja koja je proveo Kantar Public, Institut za politička i socijalna istraživanja, i to po narudžbi Zaklade Nova odgovornost (SNV) iz Berlina. Ispitivanje je provedeno u tjednu nakon parlamentarnih izbora. Tema je bilo korištenje i vjerodostojnost različitih medija, uključujući i društvene mreže.

Rezultati ispitivanja su iznenađujući, jer već u tjednima uoči izbora sigurnosne službe i stručnjaci za medije su isticali kako nema opasnosti od lažnih vijesti. No samo je na prvi pogled zbunjujuće to što je strah od lažnih vijesti veći od njihovog stvarnog utjecaja, kaže Alexander Sängerlaub, voditelj istraživačkog projekta Zaklade Nova odgovornost. On objašnjava da su i kod njemačkih građana veliku ulogu odigrali dojmovi iz predizborne kampanje u SAD-u 2016., mada ni ondje još uvijek nije konačno odgovoreno na pitanje koliki je stvarno bio utjecaj lažnih vijesti na rezultate predsjedničkih izbora.

Birači AfD-a sumnjičavi prema medijima

Američki predsjednik Donald Trump i drugi populisti pojam „lažna vijest" koriste u borbi protiv medija koji su kritički nastrojeni prema njima, smatra Alexander Sängerlaub. A tko u Njemačkoj ne vjeruje medijima i bira desničarsku Alternativu za Njemačku (AfD), pod tim pojmom prije svega, isto kao i Trump, podrazumijeva "izvještavanje sistemskih medija", pretpostavlja Sängerlaub. Zato ga ne čudi to što birači AfD-a imaju najviše izražen osjećaj da "u javnosti ima izuzetno mnogo lažnih vijesti". U prosjeku to mišljenje zastupa 61 posto od ukupnog broja ispitanika, dok je kod desnih populista 72 posto sumnjičavaca.  

"Što nam sve to govori o utjecaju lažnih vijesti", jedno je od pitanja postavljenih u analizi SNV-a. Odgovor: "One prije svega djeluju tamo gdje se i očekuje da će im se vjerovati i gdje doprinose oslikavanju iskrivljene realnosti." A onda su, kako se navodi u analizi, u toj iskonstruiranoj "surogat-realnosti" izbjeglice "neobrazovani ljudi koji dolaze u masama, čine kaznena djela i za to ih država onda još i nagrađuje". Tom logikom prije svega argumentira AfD i dopire do svojih birača putem društvenih mreža i desno populističkih blogova, kao i na internetskim stranicama određenih medija. 

Provjerite izvore informacija!

Otkuda dolazi njihovo vjerovanje da su lažne vijesti znatno utjecale na ishod njemačkih parlamentarnih izbora - na to pitanje nema odgovora u analizi Zaklade Nova odgovornost. Ali ona ipak daje objašnjenje zašto je značenje lažnih vijesti općenito precijenjeno. Kao prvo, tu veliku ulogu igra stalna prisutnost te teme u medijima s fokusom na SAD-u. Kada se pojedine teme stalno pojavljuju u medijima, njima se automatski pridaje značenje. To je klasična spoznaja tzv. ciljanog nametanja tema.

Kada se usred predizborne kampanje u Njemačkoj u tražilicu na Google Trends utipkalo "Fake News", ispada da se taj pojam znatno češće pojavljivao na Internetu nego pojmovi "socijalna pravda" ili "ograničavanje visine stanarina". To bi se moglo i ovako formulirati: stvari koje su bile posebno važne strankama, a vjerojatno i biračima, u medijima su očito zanemarivane. S tim da se taj zaključak odnosi na kvantitetu, a još se mora analizirati što to znači u kvalitativnom smislu. 

Prema mišljenju Alexandera Sängerlauba, politici se prije svega nameće jedno pitanje: kako doprijeti do ljudi koji uopće više nisu otvoreni za klasične medijske ponude, jer im više ne vjeruju? "To će biti jedan od najvećih izazova u doba 'alternativnih činjenica'", smatra ovaj znanstvenik i preporuča banalni recept: dobro otvorite oči kad koristite medije i pitajte: "Dolaze li informacije iz vjerodostojnih izvora? Mogu li vjerovati tom mediju?" No Sängerlaub pretpostavlja da u ovo moderno doba brzog življenja mnogima očito za to nedostaje – vremena.