Nevidljivi muslimanski humanitarci

One u pravilu stoje u sjeni velikih donatora, njihove kampanje i imena nisu poznati širokoj javnosti. No njihova važnost raste. Islamske humanitarne organizacije poput Islamic Relief Worldwide, Zaklade Aga Khan ili Zaklade Zakat, su samo neke od preko 200 nevladinih organizacija prisutnih na Donatorskoj konferenciji Ujedinjenih naroda za Siriju koja se 24. i 25.4. održava u Bruxellesu.

Muslimanske zajednice sakupljaju pomoć za žrtve rata u Siriji i to ne samo u SAD-u i Velikoj Britaniji nego i u Njemačkoj. „Njemačka vlada je sigurno sretna što postojimo. Mi smo mnogo toga postigli u Siriji", kaže Nuri Köseli iz njemačke podružnice Islamic Relief Worldwide.

Muslimansko milosrđe

Islamic Relief Worldwide od svog osnivanja 1996. skrbi za medicinsku pomoć u mnogim dijelovima arapskog svijeta no u posljednje vrijeme najviše u Siriji gdje je aktivan u opskrbi lijekovima, ali i ortopedskim pomagalima. Ovu organizaciju djelomice podupire i Njemačka vlada. Od 2013. do 2017. Ministarstvo vanjskih poslova je Islamic Relief Worldwideu doniralo 8,45 milijuna eura za razne humanitarne projekte. Ova muslimanska humanitarna organizacije je od 2012. i članica saveza 14 njemačkih humanitarnih organizacija „Aktion Deutschland hilft". U usporedbi sa sredstvima koja bi UN trebao prikupiti za Siriju, ukupno preko četiri milijarde eura, sredstva kojima raspolaže Islamic Relief Worldwide su relativno skromna. Njemačka je od početka sukoba u Siriji dosad sudjelovala s preko dvije milijarde eura. Većina sredstava se direktno upućuje UN-u ili nekoj od pripadajućih organizacija.

I muslimanske organizacije namjeravaju povećati iznose kojima sudjeluju u humanitarnim akcijama. Samo je zaklada Aga Khan najavila povećanje budžeta sa sadašnjih 50 na 200 milijuna dolara.

Dvije vjere, jedan cilj

Od 2014. Islamic Relief Worldwide već godinama surađuje s Luteranskim svjetskim savezom, globalnom mrežom luteranskih crkvenih zajednica. I to ne samo kad je u pitanju pomoć izbjeglicama u Jordanu nego i kod prirodnih katastrofa kao što je bio potres u Nepalu 2015. A kršćansko-muslimanska suradnja bi trebala još biti proširena. „Naši projekti pokazuju da muslimani i kršćani mogu uspješno surađivati", kaže Maria Immonen iz luteranske organizacije. Ubuduće će u kriznim situacijama više pozornosti biti posvećeno pitanju vjere, čimbenika koji se često ignorira.

I njemačka vlada poručuje da bi ubuduće pitanje vjere moglo biti uzimano u obzir pri provođenju humanitarne pomoći. „Mi želimo vjeru uključiti u ovaj proces i to ne samo kroz kršćanske nego i muslimanske pozadine", kaže Ulrich Nitschke iz Ministarstva za razvojnu pomoć. On smatra da lokalne vjerske zajednice kao čimbenici u procesu humanitarne pomoći imaju jednu veliku prednost. „Ove organizacije su prije krize, za vrijeme krize i poslije krize na licu mjesta dok međunarodni programi uglavnom istječu za tri godine. Imam naprotiv ostaje", zaključuje Nitschke.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.