Njemačke tvrtke strahuju od američke špijunaže

Povjerenje između SAD-a i Njemačke je poljuljano zbog afere o navodnom američkom prisluškivanju njemačke vlade i institucija EU-a. Njemački političari reagiraju ljutito na očito jako rasprostranjeno prisluškivanje koje uključuje telefonske razgovore i elektronsku poštu, i zahtijeva hitno pojašnjenje. U konačnici Njemačka i SAD se međusobno smatraju partnerima.

Negodovanje se čini pretjeranim, čak i odglumljenim. No unatoč tome ostaje pitanje zašto američka obavještajna služba National Security Agency - NSA (na naslovnoj fotografiji glavni ured NSA) skuplja toliki obim podataka - riječ je o skoro bilijun telefonskih i internetskih podataka mjesečno. I zašto ih koristi.

Obrana od terorizma samo izgovor?

Član CSU-a Hans Michelbach smatra da moguća prisluškivanja institucija EU-a predstavljaju razlog za alarm: "EU nije pomoćnik terorista, ali je jak konkurent na svjetskom tržištu". On stoga kaže da se mora strahovati da nisu samo institucije prisluškivane  EU-a, već i europske i njemačke tvrtke kako bi SAD za sebe izvukao "nepravednu korist". Ministrica za zaštitu potrošača Ilse Aigner upozorava na to da se zajednička borba protiv terorizma pretvara u "trojanskog konja" kojom se pokrivaju "aktivnosti ekonomske špijunaže i špijunaže vlada."

Njemački poduzetnici su izrazili zabrinutost i zaprepaštenje razmjerima špijunaže: "Bilo je još ranije sumnji da sigurnosne službe u inozemstvu mogu snimati razgovore i komunikaciju preko interneta. Ukoliko su točni medijski izvještaji, dimenzije toga su zastrašujuće", kaže predsjednik Udruženja radnika za gospodarsku sigurnost Volker Wagner.

Prilika čini lopova

Slično su reagirala i druga udruženja poslodavaca. Oni zahtijevaju pojašnjenje o tome koji podaci se snimaju i na koji se način dalje koriste. Za sada se samo sumnja da bi "know-how" pojedinih tvrtki isto mogao biti prosljeđivan dalje. Ukradene tehnologije ili ideje ionako se često pojave godinama kasnije na natječajima ili u drugim zemljama.

Već i sam obim podataka potiče na zloupotrebu, kaže Wagner. "Mora se uzeti u obzir to da američke  službe sigurnosti zapošljavaju velik broj stalno zaposlenih slobodnih suradnika i savjetnika. Procjenjuje se da u okolini Washingtona u takvim službama radi milijun do milijun i pol djelatnika." Pridržavaju li se oni prava i zakona, Wagner kaže da ne može procijeniti.

I poduzeća moraju sebe štititi

Zaključci koje udruženja poslodavaca i službi sigurnosti izvlače iz ove afere su različiti. Rainer Glatz iz Udruženja njemačkih proizvođača bi želio da se uz nužno objašnjenja o korištenju podataka potpiše i međunarodni sporazum kojim će biti regulirana zaštita podataka i pravo na intelektualno vlasništvo.

No na tom polju poduzeća moraju sama biti aktivna. Kada je riječ o tome kako zaštititi vlastito znanje mogu se samo osloniti na državu. Tehničke mogućnosti poput "firewalla" su već prisutne u brojnim firmama koje okuplja ovo udruženje. "Osim toga i zaposleni moraju biti obučeni kako zaštiti znanje firme," kaže Glatz.

Hans Michelbach je drugačijeg mišljenja. On predlaže da se razmisli o tome kako da europski konzorciji postanu protuteža ekonomskoj sili SAD-u. Volker Wagner pak odbija tu ideju: "Europa ne može tako jednostavno izaći iz globalne interakcije."

Zapravo bi predstavnici američkog i europskog gospodarstva ubuduće trebali više surađivati. Planirano je naime formiranje zone slobodne trgovine između EU-a i SAD-a. Njemački ministar gospodarstva Philipp Roesler priopćio je da Njemačka i dalje ima interes za tu vrstu partnerstva sa SAD-om. No on je rekao da afera o špijuniranju predstavlja opterećenje za ovu vrstu suradnje. "SAD je sad pozvan da brzo odgovori na optužbe i postane transparentan." Šteta zbog špijuniranja tvrtki se samo u Njemačkoj procjenjuje u milijardama. Savjetnička tvrtka za sigurnost Corporate Trust procjenjuje da je samo u 2012. godini iznosila 4,2 milijarde.