Njemačka neće Bugarsku i Rumunjsku u "Schengenu"
7. ožujka 2013Schengen je malo selo u Luxemburgu kojem je 1985. potpisan prvi sporazum o ukidanju graničnih kontrola između zemalja Europske unije. Od tada broj zemalja potpisnica sporazuma stalno raste. Tako danas Schengenskom prostoru pripadaju 22 zemlje članice Unije, te uz njih još i Švicarska, Lichtenstein, Norveška i Island. Za razliku od njih su Irska i Velika Britanija članice EU-a, ali ne i potpisnice Schengenskog sporazuma. U redu za prijem još uvijek stoje Rumunjska, Bugarska i Cipar. Ova posljednja ne može pristupiti Schengenu jer je njegov sjeverni dio zauzela Turska. Prema mišljenju nekih zemalja EU-a, među njima i Njemačke, Bugarska i Rumunjske nisu pak ispunile nužne uvjete za ukidanje međugranične kontrole sa zemljama EU-a.
Najvažniji kriterij je sposobnost zemalja Schengena da zaštite svoje granice prema zemljama koje nisu članice EU-a kako bi se spriječilo ilegalno useljavanje i organizirani kriminal. Europska komisija je nakon višegodišnjeg prijelaznog perioda u međuvremenu odobrila ovim dvjema balkanskim zemljama pristupanje Schengenu, ali su Nizozemska, Finska i Njemačka skeptične. U prošlosti su one već nekoliko puta odlagale prijem Bugarske i Rumunjske.
Bugarska i Rumunija su "već u Schengenu"
Ali, da bi stvar bila europski komplicirana treba napomenuti da su ove dvije zemlje pravno već samim pristupanjem EU-u ispunile uslove i za pristupanje Schengenu. One su se također samim tim obvezale na ispunjavanje svih uvjeta predviđenih Schengenskim sporazumom. I ove zemlje to i čine. Ostalo je još jedno jedino pravilo koje je predviđeno Schengenom, a koje se tu još ne sprovodi: ukidanje kontrole putovnica na granicama Rumunjske i Bugarske s drugim potpisnicama Sporazuma.
Za građane EU-a je sloboda kretenja u Schengenskom prostoru danas u najvećoj mjeri već postignuta. Jedino je dozvoljeno tijekom održavanja velikih događaja, poput primjerice svjetskog prvenstva u nogometu, ili pak pred susrete na vrhu zemalja G8 ili NATO-a, ponovo privremeno uvesti graničnu kontrolu. Tako je nekoliko europskih država, predvođeno Njemačkom i Francuskom, u lipnju prošle godine dogovorilo mogućnost ponovnog uvođenja granične kontrole ukoliko odjednom veći broj izbjeglica pokušava domoći se Schengenskog prostora.
No, prije toga se mora utvrditi da li postoji prijetnja javnoj sigurnosti. Mnogi ministri unutrašnjih poslova EU-a smatraju i da Grčka, zemlja teško pogođena krizom, nije više u stanju kontrolirati svoju, odnosno vanjsku granicu EU-a prema Turskoj. Slične bojazni postoje i naspram Bugarske i Rumunjske. Zbog toga mnogi strahuju da bi, kada ove dvije zemlje pristupe Schengenskom sporazumu, iz Ukrajine ili zemalja Zapadnog Balkana izbjeglice mogle relativno lako ilegalno ući u EU.
Misli se na Rome
Zbog toga je i njemački ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Friedrich najavio da će Njemačka uložiti veto na ulazak Bugarske i Rumunjske u Schengen. "Svako tko u Njemačku dolazi kako bi ovdje radio i studirao je dobrodošao. No onoga tko dolazi samo zato kako bi dobijao socijalnu pomoć i tako pokušao zloupotrijebiti slobodu kretanja, u tom naumu moramo spriječiti", odriješit je bio Friedrich u razgovoru za magazin Spiegel. Mada on to izrijekom nije rekao, svima je jasno da on tu prije svega misli na veliki priliv Roma iz Bugarske, Rumunjske, Srbije i Makedonije u posljednje vrijeme u Njemačku.
Međutim, poslanica Zelenih u Europskom parlamentu Franziska Keller kaže kako se bi smjela pomiješati problematika Schengena s općom situacijom u Rumunjskoj i Bugarskoj. "Ako su Romi građani neke od tih zemalja, onda oni imaju slobodu putovanja kao i svi drugi građani EU-a. Jednako kao što imaju i pravo nastaniti se u drugim zemljama EU-a. Granične kontrole ih u tom slučaju neće spriječiti", naglašava Keller.