Njemačka više nije zemlja inženjera?

Bilo da je riječ o energetici i elektrotehnici, informatici, tehnologiji strojeva i vozila, niskogradnji ili građevinskoj tehnologiji - svatko tko traži posao inženjera u Njemačkoj ima sve veći izbor. U četvrtom kvartalu 2021. bilo je 387 slobodnih radnih mjesta, a 100 kandidata. Godinu kasnije bilo je već 471 radno mjesto na 100 kandidata. To je povećanje od skoro 22 posto.

Krajem 2022. u Njemačkoj je bilo ukupno 170.300 slobodnih radnih mjesta za inženjere. Udruženje VDI, koje okuplja njemačke inženjere, upozorava da manjak postoji svugdje, odnosno da je nedostatak kvalificiranih radnika vrlo prisutan. Projekti javne izgradnje sada su zaustavljeni ili se uopće ne mogu pokrenuti, projekti digitalizacije su pali u vodu, navodi Udruženje.

Sve više umirovljenika, sve manje studenata

I to se događa upravo u Njemačkoj, koja je desetljećima hvaljena kao zemlja inženjera i poznata u cijelom svijetu po svom tehničkom znanju. "U Njemačkoj smo u prošlosti zapravo živjeli od naših dobrih ljudskih resursa, to je bila naša snaga", kaže diplomirani inženjer Dieter Westerkamp, koji vodi Odjel za tehnologiju i društvo pri udruženju VDI. Ipak u odnosu na broj umirovljenika je sve manje studenata. „Najgore je što se situacija neće popraviti jer se demografske promjene primjećuju", kaže on.

Na osnovnim tehničkim usmjerenjima evidentan je pad broja studenata prve godine. U 2016. godini 143.400 mladih širom zemlje upisalo je u takozvana MINT-usmjerenja, odnosno matematiku, informatiku, prirodne znanosti i tehnologiju, a 2022. godine bilo ih je samo 125.600. "Kao rezultat toga, u nadolazećim godinama može se očekivati značajan pad broja diplomiranih studenata", kaže ekonomist Axel Plünnecke s Instituta njemačkog gospodarstva (IW) u Kölnu.

Istodobno, sve je veća potreba za inženjerima, posebice u području klimatski prihvatljivih tehnologija i proizvoda. U istraživanju IW-a, 43 posto tvrtki izjavilo je da će im trebati više inženjera u budućnosti, a 63 posto više IT-stručnjaka.

To, kako kaže Westerkamp, eliminira ključni argument u korist Njemačke kao poslovne lokacije: "Ako to imate na umu i znate da su stvari drugačije u drugim zemljama, onda će jednostavno biti teško uvjeriti industriju da investira ovdje u budućnosti i to bi bilo kobno, to si ne možemo priuštiti u Njemačkoj", napominje Westerkamp. On kaže da je prosperitet zemlje – ugrožen.

Strani kvalificirani radnici - hitno potrebni

Jaz se više ne može „zatvoriti" bez velike imigracije kvalificiranih radnika iz inozemstva, kaže Westerkamp. Broj stranih zaposlenika u inženjerskim zanimanjima od kraja 2012. do rujna 2022. porastao je za 126,5 posto - na oko 105.000. Svaki deseti inženjer je sada iz inozemstva. Ali to je daleko od dovoljnog broja stručnjaka.

Političari su to prepoznali i trenutno reformiraju zakonodavstvo po pitanju doseljavanja. "Da, savezna vlada ima strategiju za kvalificiranu radnu snagu u kojoj imigracija također ima svoje mjesto, mi u VDI-u to jako pozdravljamo, ali jednostavno moramo ponovno bolje pogledati kako bismo bili sigurni da stvarno moramo implementirati neke stvari i riješiti to. Inače će razvoj u Njemačkoj ići u krivom smjeru", kaže Westerkamp.

Prije svega, to je vezano uz birokratske prepreke koje poznaje svaki poduzetnik koji želi zaposliti stručnjaka iz inozemstva. Westerkamp zna za mnogo primjera: "Potrebno je sedam mjeseci prije nego što indijskom stručnjaku, a u ovom slučaju inženjeru, bude dopušteno raditi ovdje u Njemačkoj. To su jednostavno razdoblja koja si ne možemo i ne smijemo priuštiti, druge zemlje mogu biti brže tijekom tog vremena i vrbovati tu osobu prije nas."

Predugi procesi

Toliko puno vremena prolazi prolaze jednostavno zato što se dokumenti nadležnih doseljeničkih vlasti u Njemačkoj šalju poštom u veleposlanstvo u inozemstvu, žali se ekonomist Plünnecke, koji poziva na veću digitalizaciju i više osoblja u nadležnim službama. Zatim je potrebno još mjesec dana da se dobije termin za podnošenje zahtjeva za vizu u veleposlanstvu SR Njemačke. Administracija je, kaže on, usko grlo u strategiji kvalificirane radne snage. "Možete to reći i ovako: oni imaju auto koji bi sada trebao biti migracija. Oni su poboljšali motor, to su imigracijska pravila, reklamiraju to, a imaju i više goriva u rezervoaru. Ali gume su i dalje pogodne za brzinu 30 na sat."

Njemačka sveučilišta, a prije svega tehnička sveučilišta, nude veliki potencijal za useljavanje kada je riječ o inženjerskim i informatičkim zanimanjima. Pokazuje to i pogled na regionalnu preraspodjelu zaposlenih u inženjerskim zanimanjima. Udio stranih inženjera se naime dinamično povećao u posljednjih desetak godina.

To je zato što je do izbijanja pandemije koronavirusa sve više stranih studenata dolazilo na tehnička sveučilišta u Njemačkoj. "Bilo je teško zbog korone, ali sada moramo ponovno dovesti više stranih studenata u Njemačku", zahtijeva Westerkamp.

Mentorski program

Jedno je dovesti ih u zemlju, a drugo je zadržati strance u Njemačkoj. Polovica stranih studenata, koji su ovdje stekli diplomu, napušta Njemačku izravno nakon studija "i sa sobom, da tako kažem, nosi znanje koje su ovdje stekli", kaže Westerkamp. On kaže da se mora brinuti o ljudima koje ste teško privukli u zemlju.

U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji VDI radi na pilot-projektu u okviru kojeg bi članovi udruge trebali kao mentori pratiti strane kolege na njihovom putu u poslovni svijet i u društvo. Na ravnopravnoj bazi, navodi VDI.

Nužna je kultura dobrodošlice

Osim toga, u izradi su ciljani paketi obuke i daljnjeg obrazovanja koji bi "trebali izgraditi mostove prema budućim tehnologijama". Također je važno izgraditi "međunarodnu zajednicu", odnosno mreže u tvrtkama i regijama, preko kojih je onda lakše privući druge useljenike inženjerskih zanimanja.

Westerkamp također smatra da se cijelo društvo treba angažirati po ovom pitanju: "Gledam na šire stanovništvo i smatram da nam je stvarno potrebna kultura koja prihvaća kvalificirane radnike. Trebamo te ljude, inače ćemo u budućnosti imati problema s našom kvalitetom života u Njemačkoj."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu