Njemačka zabrinuta planovima Donalda Trumpa

Ako SAD doista do 15.1.2021. povuče veći dio svojih trupa iz Afganistana, to bi moglo značiti i da su odbrojani dani misije Bundeswehra na Hindukušu. U ovom trenutku u Afganistanu je stacionirano 1250 njemačkih vojnika, i to na tri lokacije: Mazar-i-Šarif, Kabul i Kunduz. Oni savjetima pomažu afganistanskoj vojsci i provode obuku tamošnjih vojnika.

"Zajedno unutra, zajedno van" – to je zapravo oduvijek bila deviza NATO-a kad se radi o zajedničkoj misiji u Afganistanu. Amerikanci su sad očito odustali od tog konsenzusa – uz poprilično nezadovoljstvo njemačke vlade. U misiji NATO-a u Afganistanu trenutno je aktivno oko 12000 vojnika iz 38 zemalja.

Berlin poziva na konstruktivan dijalog

U Berlinu su mišljenja da još nije došao pravi trenutak za povlačenje. Zapravo baš suprotno: njemačka vlada je mišljenja da se Afganistan trenutno nalazi u vrlo osjetljivoj fazi, i to zbog tekućih mirovnih pregovora između talibana i afganistanske vlade u Dohi. Razgovori su zapeli, a nasilje eskalira.

U subotu je dvadesetak granata ispaljeno na stambene öetvrti oko takozvane zelene zone Kabula, poginulo je osmoro ljudi, pretežno civila. Napad za sebe reklamira Islamska država, dok Talibani tvrde da sa njim nemaju veze.

Vlada optužuje Talibane da drugim napadima odvlače pažnju snaga sigurnosnti, što onda koriste drugi teroristi. Krajem listopada je bombaš-samoubojica Islamske države pred školom u Kabulu ubio dvadesetak djece.

Zbog takvog stanja u zemlji, i činjenice da na pregovorima s Talibanima ipak postoji kakva-takva šansa za mir, njemački šef diplomacije Haiko Maas podsjeća na poznate prepreke do dogovora dvije strane. „Baš zato ne bi trebalo stvarati dodatne prepreke, kakve bi sigurno donijelo preuranjeno povlačenje SAD-a iz Afganistana.“

Nisu ispunjeni (pred)uvjeti za povlačenje

Na činjenicu da je pitanje mogućeg povlačenja trupa iz Afganistana povezano s mirovnim pregovorima u Dohi, podsjetila je i njemačka ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer: članice NATO-a su se, uključujući i SAD, dogovorile da se prije povlačenja mora ispregovarati obvezujuće (pred)uvjete za taj potez, rekla je ona.

"To je i dalje načelo na kojem se temelji naše djelovanje po ovom pitanju”, naglasila je Kramp-Karrenbauer u utorak (17.11.2020.) na Sveučilištu Bundeswehra u Hamburgu. I dodala kako mirovni pregovori još ne pokazuju očekivane rezultate.

U sporazumu koji je američka vlada 29.2.2020. sklopila s talibanima, dogovoreno je da prije povlačenja američkih i trupa NATO-a trebaju biti ispunjena barem dva važna (pred)uvjeta: talibani bi trebali javno "raskinuti” sve veze s terorističkom mrežom Al Kaida, te osigurati da iz Afganistana više ne prijeti nikakva teroristička opasnost. U slučaju ispunjavanja tih uvjeta, SAD je nagovijestio moguće povlačenje svih međunarodnih trupa već do konca četvrtog mjeseca iduće godine. No, po mišljenju Ujedinjenih naroda do danas nije ispunjen nijedan od ta dva preduvjeta.

Angažman s velikim gubicima

Za Bundeswehr je misija u Afganistanu, koja je počela nakon napad u SAD-u 11.9.2001., bila do sada najteža i misija s najvećim gubicima u povijesti vojske SR Njemačke. Bundeswehr je do 2014. djelovao u okviru vojnog i robusnog mandata ISAF-a, Nijemci su najprije bili stacionirani u Kabulu, kasnije na sjeveru Afganistana. Pripadnici Bundeswehra su bili uključeni u teške oružane sukobe s pobunjenicima, u tim borbama je poginulo 59 njemačkih vojnika.

2015. je počela nova faza. Borbena misija međunarodnih snaga ISAF, pod vodstvom NATO-a, transformirana je u misiju izobrazbe afganistanskih snaga pod imenom "Resolute Support". SAD je do potpisivanja sporazuma s talibanima na terenu imao oko 8000 vojnika, bio je to najveći kontingent neke pojedine zemlje u misiji kojom su Amerikanci i zapovijedali.

U međuvremenu je broj američkih vojnika reduciran na 4500. Za razliku od Bundeswehra, koji se na Hindukušu fokusira na obuku i savjetovanje afganistanske vojske, SAD ima dvostruku ulogu: misija i dalje ima borbeni karakter, američki vojnici se i dalje bore s talibanima i drugim pobunjenicima.

Sigurnost bez SAD-a?

Donald Trump je najavio kako želi da do sredine siječnja iduće godine poslati kući dobar dio američkih vojnika, u Afganistanu bi trebalo ostati do daljnjega njih oko 2500. Time Trump, nakon poraza na predsjedničkim izborima, u posljednji trenutak želi ispuniti svoje obećanje o okončavanju „beskonačnog rata" u Afganistanu.

No, brzo povlačenje američkih trupa, pribojava se njemačka vlada, moglo bi rezultirati jačanjem ekstremističkih snaga u Afganistanu. Amerikanci su, kao najveći i najbolje opremljeni nacionalni kontingent, svojevrsno „osiguranje" vojnicima iz drugih nacija. U slučaju nužde, odnosno napada na međunarodne snage, upravo vojnici SAD-a pružaju podršku iz i pomažu u evakuaciji ozlijeđenih vojnika.

Fatalan potez?

Bivši vojnik Bundeswehra Roderich Kiesewetter, a danas jedan od najpoznatijih stručnjaka Kršćansko-demokratske unije (CDU) na području vanjske politike, već nekoliko mjeseci sa zabrinutošću promatra Trumpove planove o povlačenju. On smatra da bi preuranjeno povlačenje iz Afganistana bio fatalan potez, "zato što je SAD tamo jako puno investirao, izgubio jako puno ljudskih života, ali i prouzročio velike gubitke među civilnim stanovništvom".

Po navodima Ujedinjenih naroda, u Afganistanu je samo u proteklih deset godina u terorističkim napadima, oružanim sukobima i zračnim napadima poginulo više od 32000 civila. Od početka misije 7.10.2001. u Afganistanu je poginuo 2451 američki vojnik.

Kiesewetter kod Amerikanaca vidi „moralnu obvezu" da i ubuduće pomognu u obnovi Afganistana – pa i vojno: „Preuranjeno povlačenje dovodi samo do toga da se raspadnu strukture, odnosno da zemlju ponovno preplavi organizirano nasilje, bez obzira s koje strane ono dolazilo", rekao je CDU-ova zastupnik u Bundestagu u jednom intervjuu za DW prije dva mjeseca.

"Sigurnost je vrhovni prioritet"

Moguće pogoršanje sigurnosne situacije u Afganistanu nakon povlačenja američkih trupa je tema kojom se bavi i savezna vlada u Berlinu. „Bez obzira kako se stvari budu razvijale, vrhovni prioritet je sigurnost vojnikinja i vojnika na terenu", napomenula je njemačka ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer.

Drugim riječima: ako ta sigurnost više ne bude zagarantirana, to bi onda moglo samo ubrzati povlačenje Bundeswehra. Regularni kraj mandata je predviđen za 31.3.2021. Hoće li on biti produžen? To ovisi i o zaključcima ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a, koji će se misijom u Afganistanu pozabaviti početkom prosinca. "Polazimo od toga da će NATO onda zajednički odlučiti o budućem angažmanu”, izjavio je za DW jedan glasnogovornik njemačkog zapovjedništva misije Bundeswehra u Afganistanu.

Neovisno o tome, njemački vojnici se ionako već pripremaju za povlačenje. Od prije nekoliko dana je oko 100 logističara Bundeswehra aktivno na najvećem njemačkom kampu u Afganistanu, u Mazar-i-Šarifu, kako bi počeli s pripremama za transport vojne opreme natrag u Njemačku.