Njemački strah od Grexita

Mogao bi izbiti požar, eurozona bi se mogla raspasti, a svjetsko gospodarstvo pasti u duboku recesiju. Samo bi Njemačka u roku od osam godina izgubila više od 130 milijardi eura. Sve to bi se moglo dogoditi ukoliko se Grčka oprosti od eura. Tako je glasila prognoza Zaklade Bertelsmann u jednoj studiji iz 2012. godine.

Danas izlazak Grčke iz monetarne unije više nije tabu, barem ne za saveznu kancelarku Angelu Merkel. Magazin "Der Spiegel" prije nekoliko dana je pisao kako šefica vlade i njemački ministar financija Wolfgang Schäuble grčko napuštanje eura smatraju "podnošljivim". Grčka je u međuvremenu "nagomilala" oko 320 milijardi eura duga.

Jako skupo - ali ne za banke

A što je sa scenarijem koji su napisali znanstvenici iz Bertelsmanna? Od studije iz 2012. puno toga se promijenilo, kaže Joachim Fritz-Vannahme iz te njemačke zaklade: "Politika i Europska središnja banka pokušali su svim mogućim mjerama zaštititi i stabilizirati euro. Ali katastrofu se ipak ne može u potpunosti isključiti."

Teške je naime predvidjeti kako bi tržišta kapitala reagirala na mogući bankrot Grčke. U svakom slučaju bi državni bankrot, najvjerojatniji uzrok ili posljedica napuštanja monetarne unije, imao katastrofalne posljedice ne samo za Grke. Grčki bankrot bi se "pojavio" i u bilancama njemačkih banaka. Potraživanja njemačkih instituta od grčkih vjerovnika u posljednje su vrijeme doduše znatno opala, tvrdi Udruženje njemačkih banaka. U ovom trenutku grčka država, poduzeća i građani te zemlje njemačkim bankama duguju oko 23 milijarde eura. Najveći dio te svote otpada na državnu razvojnu banku KfW.

Njemačka jamstva

"Njemački privatni kapital se povlači doista iz Grčke", kaže Joachim Fritz-Vannahme. Njemačke banke zbog toga ne strahuju previše od mogućeg Grexita. "Posljedice bi za njemačke platiše poreza ipak bile veće nego 2012. godine. Državna jamstva su naime osjetno porasla, zato bi izlazak Grčke iz eurozone mogao biti jako, jako skup za porezne obveznike."

Njemačka država trenutno jamči za kredite Grčkoj u iznosu od oko 50 milijardi eura. "Taj novac ni u kojem slučaju nećemo vidjeti kratkoročno, možda u najboljem slučaju samo dugoročno", tvrdi u izjavi za radijsku postaju Deutschlandfunk Thomas Straubhaar, profesor za međunarodne gospodarske odnose na Sveučilištu u Hamburgu. Grčka, prema njegovom mišljenju, neće moći vratiti dugove, bez obzira ostane li ta zemlja u monetarnoj uniji ili ne: "Troškovi će za Njemačku biti ogromni."

Gdje gori?

A što je s mogućim požarom većih razmjera? Ta opasnost nije ni izbliza tako visoka kao u 2012. godini, kada se špekuliralo i s mogućim izlaskom Španjolske, Portugala i Italije iz eurozone, tvrde stručnjaci. Ukoliko Grčka doista napusti eurozonu, Michael Schröder iz Centra za europsko ekonomsko istraživanje za Deutschlandfunk je rekao kako očekuje samo minimalne posljedice u drugim zemljama.

Joachim Fritz-Vannahme iz Zaklade Bertelsmann ipak dodaje kako se i dalje ne može isključiti da bi eventualni izlazak Grčke iz monetarne unije mogao imati opasne efekte u drugim slabim članicama eurozone. Zato on upozorava na posljedice intenziviranja diskusije oko "Grexita". "Moglo bi nam se dogoditi da opet imamo iste argumente kao i 2012. godine: oprez, domino-efekt i onda recesija svjetskog gospodarstva."