Slovenija kao uzor Grčkoj

Tko danas čita njemački tisak, može vrlo brzo steći dojam da su se Slovencima Grci popeli na vrh glave i da Ljubljana više nije spremna financijski pomagati prezaduženoj članici eurozone. Samouvjereni tonovi u smjeru Atene mogu se zahvaliti nešto poboljšanoj gospodarskoj situaciji u Sloveniji, piše utjecajni Frankfurter Allgemeine Zeitung (F.A.Z.), i dodaje kako premijer Miro Cerar vlada zemljom koja je 2007. kao prva „istočnoeuropska zemlja“ uvela euro.

Njemački list prenosi njegovu izjavu o tome kako je „mala Slovenija sa svojih dva milijuna stanovnika Grcima pomogla s kreditima i kreditnim jamstvima u iznosu od gotovo 1,6 milijarda eura, što je 3,1% slovenskog BDP-a“. Njemačka i Francuska su „investirale“ samo po 2,4% svog nacionalnog BDP-a, prenosi F.A.Z. izjavu slovenskog premijera koji je kritizirao: „Pritom je pola moje zemlje slabije razvijeno od Grčke.“ Slovenski ministar financija Dušan Mramor nedavno je u Rigi rekao kako bi se zbog slabašnog napretka u Grčkoj trebalo pripremiti za insloventnost te zemlje, odnosno za "Grexit" (izlazak Grčke iz eurozone).

„Još tri dana do grčkog bankrota“, stoji u naslovu berlinskog taz-a koji šaljivo dodaje „The Final Countdown – ali sad stvarno“. Taz ne shvaća zašto premijer Tsipras usred „finala“ krize oko Grčke igra na kartu konfrontacije. To se pitaju i mnogi novinari u Bruxellesu, nakon što je šef vlade u Ateni u jednom komentaru za pariški Le Monde napisao kako on nije kriv za trenutnu situaciju, a konflikt oko grčkog duga nazvao povijesnom bitkom za moć između autoritarnih neoliberala i solidarnih demokrata unutar EU-a. Taz pretpostavlja da je za takvu Tsiprasovu retoriku kriv – strah. Strah da će Grci masovno podići svoj novac s računa u grčkim bankama i da se kolaps financijskog sustava više neće moći spriječiti.

Optimizam u Sloveniji

Njemački dnevni list F.A.Z. analizira u svom članku „teške posljedice“ financijske krize u Sloveniji, gašenje triju banaka, državnu pomoć financijskom sektoru i podsjeća da je Ljubljana, za razliku od Grčke, odbila stati pod europski „kišobran“ za spas eura. Slovenski proračunski deficit u međuvremenu je narastao na 4,9%, što je dva puta više od prosjeka eurozone. Dugovi su narasli na 80% BDP-a, što je ipak osjetno manje od prosjeka monetarne unije (92%). Solidan gospodarski razvoj, posebice u automobilskoj industriji i turizmu (naslovna fotografija: nastup Slovenije na turističkom sajmu ITB u Berlinu), bude optimizam da bi Slovenija u tekućoj godini mogla ostvariti i bolji konjunkturni rast od (do sada) prognoziranih 1,7 posto.

O slovensko-grčkom „odnosu“ piše i „Die Welt“. Berlinski list podsjeća da se „slovenska privreda prije godinu i pol dana nalazila na rubu ponora“ i da je Slovenija bila na rubu da postane novi slučaj za „kišobran“ za spas eura. Ali za razliku od Atene, Slovenci su si znali pomoći i to bez pomoći europskih partnera, napominje Die Welt. „A sad je Slovenija na putu uspjeha“. I „unatoč vlastitim problemima Slovenija je tijekom oporavka bila solidarna s Atenom”, piše ovaj list.

Die Welt ipak ne zaboravlja napisati da se u hrvatskom susjedstvu sve više “sumnja u grčku zahvalnost”. “Tsipras nikada nije došao do mene, umjesto toga stalno ide u Pariz i Berlin”, citira Die Welt premijera Cerara koji je “razočaran” grčkim kolegom: “Kako ću ja Slovencima opravdati potrebu rezanja grčkog duga dok je istovremeno pola moje vlastite zemlje slabije razvijeno od Grčke?” Slovenija bi mogla biti uzor Grčkoj, zaključuje berlinski list.