Njemački zastupnici za DW govore o "razgraničenju"

Ovo su dani kada se svaka riječ i svaki zarez stavljaju na vagu. Nije se još smirio odjek čvrstog stava njemačke kancelarke Angele Merkel o nepromjenjivosti granica na Balkanu – koji je ponovila dva puta u nekoliko dana – a već se iz Berlina čuju nešto drugačiji stavovi. Ili je to ipak samo interpretacija?

Uglavnom, Angela Merkel u utorak nije ponovila svoj decidirani stav već potvrdila da je to tema razgovora i s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. "Podržavamo sve razgovore koji vode cilju, ali kažemo istovremeno da teritorijalni integritet koji postoji danas ima bitnu težinu", rekla je kancelarka. "Moramo paziti da potezi na jednom mjestu ne dovedu do posljedičnih poteza na drugom."

U jeku špekulacija o mogućoj razmjeni teritorija jasno je da granice više nisu tabu za vašingtonsku administraciju, ali su do sada uvijek bile za onu u Berlinu. U razgovoru za DW pet zastupnika Bundestaga iznosi različita viđenja ovog problema.

"Povratak u Srednji vijek"

"Ne vodi cilju, zapravo više iritira, kada se opet trabunja o novom povlačenju granica", kaže Peter Beyer, zastupnik vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU). "O tome ne mislim ništa dobro i vidim opasnost od destabilizacije kao posljedicu takvih misaonih igara. Granice dviju suverenih država Srbije i Kosova su fiksirane."

Beyer za DW navodi da se zalaže za poštovanje Briselskog sporazuma te nastavak razgovora o pravno-obvezujućem sporazumu koji bi vodio normalizaciji susjedskih odnosa. "Važno je", zaključuje,  "da državna funkcionalnost Kosova ne bude narušena."

Josip Juratović, zastupnik vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), također je zabrinut. Ako bi se dozvolilo prekrajanje granica, kaže, "dolazimo u mogućnost da u Europi dođe do stvaranja 40 novih država, što će zasigurno odvesti u kaos i sukobe."

"Razmjena teritorija je povratak u Srednji vijek kada su feudalci trampili teritorije i pomicali narode mimo njihove volje. Jer uvijek će netko biti nezadovoljan, uvijek će neko morati seliti. A da ne govorimo da bi to bilo ponovno etničko čišćenje u 21. stoljeću, što je zastarjela teorija koja je uvijek vodila samo do ratova", navodi Juratović za DW.

Ovaj političar rođen u nekadašnjoj Jugoslaviji ukazuje da Trumpova administracija očito ima sklonost prema ideji razmjene teritorija, dok EU nije jedinstven – osim kancelarke Merkel, nitko nije iznio jasan stav. Posljedice, kaže, mogu ići od BiH i Makedonije, sve do Krima i Pridnjestrovlja.

"Takav pristup političkim rješenjima bi značio konačnu kapitulaciju demokratskog sustava koji se temelji prije svega na društvu ravnopravnih građana pred sve jačim nacionalizmima u Europi koji imaju za cilj izgradnju autokratskih društava što vodi sigurno u novu podjelu Europe i na kraju čak i u nove ratne sukobe", decidiran je Juratović.

"Bačva baruta"

U najvećoj oporbenoj stranci, desničarskoj Alternativi za Njemačku (AfD), nisu se do sada pretjerano bavili Balkanom. Njezin zastupnik Anton Friesen koji je u Bundestagu kritizirao politiku Zapada na Kosovu, za DW kaže da svijet više od dvadeset godina čeka rješenje ovog problema i da u tom smislu treba težiti scenariju u kojemu Beograd i Priština nalaze konačni politički dogovor pa makar to značilo i promjenu granica.

"Realno gledano, Balkan je bačva baruta i to nije od jučer. Zato se izgredi ne mogu isključiti. Ali ako postizanje održivog rešenja vodi do kratkoročnih tenzija, i to je bolje od aktualnog statusa quo", kaže Friesen.

On je mišljenja da se "vanjska politika Merkel oduvijek orijentira prema Sjedinjenim Državama": "Stoga vjerujem da se Savezna vlada Njemačke neće opirati političkom rješenju koje bi imalo blagoslov Washingtona."

Sa druge strane, zastupnica liberala (FDP) Renata Alt smatra da povratak zahtjeva za promjenom granica pokazuje "da je Zapadni Balkan i dalje aktivna regija prijepora". Prekrajanje granica može, dodaje ona za DW, "izazvati opasnu dinamiku nasilnih sukoba s nesagledivim posljedicama. Dugoročni cilj je mirni suživot raznih naroda na Balkanu. Sve dok nema jasnog rješenja, trebalo bi se držati postojećih granica."

"Moralni bankrot njemačke kancelarke"

Stranka ljevice (Die Linke) je jedina njemačka stranka koja kritizira jednostrano otcjepljenje Kosova. Sevim Dagdelen, zastupnica ove stranke, kaže da bi pripajanje dijelova južne Srbije Kosovu "ojačalo snove o Velikoj Albaniji. Takav scenarij ne samo da vodi do odustajanja od srpskog državnog teritorija, već i do srpskog odustajanja od pravne pozicije da je jednostrano otcjepljenje i proglašenje neovisnosti Kosova 2008. bilo ilegalno."

Iako s drugih pozicija, i Dagdelen misli da bi "nastavak etničke parcelacije na Balkanu samo ojačao nacionalističke pokrete i stvorio nove neizvjesnosti".

O promjeni američkog stava ona za DW navodi: "SAD ima svoju drugu najveću vojnu bazu u Europi u obliku Bondsteela na Kosovu. Koliko god rješenje (između Srbije i Kosova, op. red.) bilo 'kreativno' i 'fleksibilno', ova baza na 386 hektara ne smije im se dirati. A u slučaju novog rata, izbjeglice neće tražiti zaštitu preko oceana, nego u Njemačkoj. Tu, izgleda, u velikoj mjeri postoje različiti interesi."

Kada je u pitanju stav Angele Merkel, Dagdelen kaže da su "ishitrenim priznanjem protupravne secesije Hrvatske i Slovenije i kasnije BiH" bivši kancelar Kohl i njegov šef diplomacije Genscher otvorili Pandorinu kutiju na Balkanu. "Jedna njemačka kancelarka je zadnja koja bi se trebala miješati u granična pitanja na Balkanu. Kada kancelarka Merkel priznanjem proglašenja neovisnosti Kosova sama dovodi granice u pitanje, da bi sada upozoravala, onda je to moralno bankrotirana politika 'drž'te lopova', ali ukupno gledano neodgovorna."

Ima li Vučić "kosovski bonus"?

Sugovornike smo pitali i smatraju li da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u zamjenu za jrešenje kosovskog problema u Bruxellesu i Berlinu uživa određeni bonus. Gleda li mu se zato kroz prste kada su u pitanju sloboda medija, nepotizam, korupcija, neovisnost pravosuđa?

"Vučićevo žongliranje između onoga što narod želi čuti i što želi EU je već odavno poznato i dio je populističkog trenda koji se trenutno širi na europskim političkim pozornicama", kaže o tome Juratović (SPD). "Vučić se, na žalost, poistovjećuje s Europom Viktora Orbana gdje ima čvrstu kontrolu nad medijima, policijom, sigurnosnim službama i poslovima u javnom sektoru."

On dodaje da se "može žonglirati jedno vrijeme", ali da misli "da je došlo vrijeme da se naprave politički potezi koji će napokon integrirati Zapadni Balkan u EU".

Zastupnik AfD-a Friesen ne vidi da vlada u Berlinu daje Vučiću "kosovski bonus" već prije da pokušava ne dolijevati ulje na vatru više nego što je nužno: "Kao što sam rekao, Balkan je bačva baruta. Tu se ne treba igrati vatrom. Izgleda da to zna čak i Savezna vlada pa se u skladu s tim uzdržava od kritika."

Ljevičarka Dagdelen smatra da Berlin i Bruxelles zavrću ruku Vučiću kako bi Srbija odustala od Kosova i podržala "novi Hladni rat protiv svog dugogodišnjeg partnera Rusije". "U odnosu na to su demokracija i pravna država manje važni. To ima manje veze s diplomacijom, a više s opasnom i pustolovnom njemačkom hegemonijalnom politikom na Balkanu za koju se EU koristi kao sredstvo pritiska."

Liberalna zastupnica Alt pak kaže da se "predsjednik Vučić trudi oko rješenja kosovskog konflikta" te da to "treba priznati".

"Istovremeno ne treba ispustiti iz vida unutarnjopolitičku situaciju u Srbiji", dodaje ona, podsjećajući na sve strukturne deficite koji se navode u izvještajima Europske komisije. "Poželjno bi bilo da njemačka vlada, posebno u svjetlu mogućeg ulaska Srbije u EU, i javno ukaže na ove deficite."