Njemice u džihadu

Žene s burkom i oružjem u rukama – slike koje istodobno zabrinjavaju i privlače pažnju. „Takve džihadistkinje sve više fasciniraju javnost“, kaže Guido Steinberg, islamolog iz Zaklade za nauku i politiku (SWP) u Berlinu. Ovakvi fenomeni su poznati od ranije. Primjer su i valovi samoubilačkih napada žena u Palestini i Iraku, kao i tzv. „crnih udovica“ u Čečeniji. Rita Breuer iz Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka (BfV) kaže da takve pojave idu na ruku i samim islamistima jer na taj način dobivaju više medijske pažnje za širenje njihovih ideala.

Mlade žene u borbi

Prema navodima Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka, u Siriji se među oko 80.000 pobunjenika protiv predsjednika Bašara al-Asada bori i 300 Nijemaca. Pretpostavlja se kako je među njima oko 40 žena. Međutim, točan broj nije poznat. Neke se doduše po dolasku u Siriju odmah vraćaju u Njemačku, no veliki broj ostaje. Uočljivo je da su mnoge među njima mlađe osobe. Posljednji slučaj koji je privukao pažnju javnosti je gimnazijalka Sarah iz Konstanza. Prema informacijama pokrajinskog ureda za kriminal u Baden-Würtenbergu, ova 15-godišnjakinja je u listopadu 2013. godine preko Turske otputovala u Siriju. Na internetu je objavila fotografije na kojim se vidi kako drži oružje. Također je pozvala i druge žene da se uključe u borbu.

Za ARD-ovog stručnjaka za terorizam, Holgera Schmidta, time je postignuta nova dimenzija: „Ovaj slučaj je posebno zanimljiv jer je ona, prema mojim informacijama, najmlađa djevojka iz Njemačke koja je otišla u ratno područje i koja je prema vlastitim navodima očito spremna prihvatiti i aktivnu ulogu u borbama“, kaže on.

Nema dokaza

Islamolog Steinberg kaže da se u slučaju žena boraca u sirijskom ratu stvar mora promatrati oprezno čak i ako fotografije na socijalnim mrežama jasno pokazuju ratni scenarij. „Samo napominjem da se te žene očito rado slikaju s oružjem. Međutim, ne zna se točno jesu li doista na obuci ili su prošle obuku. Nema dokaza da su Njemice aktivne u borbama u Siriji“, kaže Steinberg. On dodaje da nema naznaka da se te žene angažiraju i u samobilačkim napadima. „To je fenomen koji je ograničen samo na Irak i Palestinu. U Siriji, u kojoj imamo velike vojne sukobe, to se ne dešava“, kaže Steinberg.

Islamolozi kažu da su vjerska i društvena pravila za žene dosta stroga jer mnogi islamistički borci vide ulogu žena kao nekoga tko im pomaže, a njihovo sudjelovanje u borbama, odbijaju. Na internetu su objavljeni propagandni snimci u kojima se navodi da žene i djeca trebaju doći u ratna područja i da se prije svega radi o moralnoj i praktičnoj podršci muškarcima.

Osobni motivi

Prema viđenju drugih stručnjaka samo je pitanje vremena kada će iz Sirije stići izvještaji da su žene aktivne u tzv. Svetom ratu – bilo kao borci ili atentatori. Razlozi priključenja militantnim grupama su različiti. „To se pokazalo u ostalim regijama kao što su Irak, Palestina ili Vaziristan na granici između Afganistana i Pakistana“, kaže Rita Breuer iz BfV-a. Jedan od najvećih motiva je osveta zbog gubitka muža ili bližeg rođaka. Upravo to je primjetno kod tzv. „crnih udovica“ u Čečeniji koje se brojnim samoubilačkim napadima žele osvetiti za smrt svojih muževa koji su poginuli u borbi s ruskim trupama.

Također i pokušaj opravdanja vlastite krivice može biti motiv da se umre za islam u borbi protiv nevjernika. Često se radi o seksualnim prijestupima koji se po Kur´anu smatraju grešničkim. Stručnjaci također navode da su žene, koje se radikaliziraju, duhovno i psihički dosta labilne i s njima se lako može manipulirati.

Njemački problem

Muškarci i žene koji se vrate u Njemačku iz ratom zahvaćenih područja, mogu biti problem za Službu za zaštitu ustavnog poretka; oni su vrlo ideologizirani, moguće i teško traumatizirani i eventualno planiraju i napade u Njemačkoj. Stručnjak za terorizam Schmidt kaže kako nije slučajno što se upravo sada u javnosti tematizira agažman Njemica u naoružanim islamističkim grupama: „One mogu biti dosta opasne. Mislim da Služba za zaštitu ustavnog poretka iz određenog razloga ukazuje na to. Naime, ako osoba koja se vratila iz ratnog područja ovdje nešto poduzme, onda joj se može prigovoriti što nije upozorila na tu opasnost“.

Schmidt kaže da će Njemačka ubuduće stajati pred velikim zadatkom pronalaženja takvih povratnika i spriječavanju eventualnih kaznenih djela. Isto tako je važno takve osobe zaštititi i prije radikalizacije. Slučaj 15- godišnje Sare, koja se za kratko vrijeme toliko radikalizirala, da se želi uključiti u borbu u Siriji je upozorenje: „Teško je pretpostaviti da se tako nešto ne primijeti u okruženju. Važno je da u takvim slučajevima reagiraju roditelji, prijatelji, škole, pa ako je moguće, zatraži pomoć socijalnih radnika ili policije“, kaže Schmidt.