010909 D Kinderstudie OECD

U međunarodnoj usporedbi Njemačka mnogo novca ulaže u djecu i mlade, no bez velikog uspjeha. Rezultati su to prve studije o djeci koju je provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Prema studiji Njemačka je dobila dobru ocjenu u pogledu zdravstvene zaštite djece, ali je loše ocijenjena što se tiče obrazovanja i socijalnog sektora. OECD-u, uz 23 europske zemlje, pripadaju i Australija, Japan, Kanada, Južna Koreja, Meksiko, Novi Zeland i SAD.

Danska i Švedska bolje od Njemačke koja ulaže više

Kada bi sreća djece ovisila samo o novcu, za nove generacije u Njemačkoj ne bi bilo brige. Jer, Njemačka ulaže u mlade 20 posto više novca nego druge industrijske zemlje. Oko 40 posto tog novca zapravo je dječji doplatak koji dobivaju roditelji. Unatoč tome što u Danskoj i Švedskoj samo polovica tog novca uopće stigne do roditelja, ipak te zemlje, što se tiče siromaštva djece, bolje stoji nego Njemačka. Razlog tomu leži u državnim ponudama, posebno u pogledu dječjih jaslica i cjelodnevnih škola. Zbog toga voditeljica studije Monika Queisser zahtijeva više investicija u tom području. Queisser priznaje da se situacija ipak i poboljšala zadnjih godina, jer je njemačka vlada poduzela odgovarajuće mjera, a brojke za ovu studiju stare su četiri godine.

No, kada je riječ o jednakim životnim uvjetima i šansama, Njemačka je dobila znatno lošiju ocjenu. "Rizik od siromaštva u Njemačkoj je još uvijek vrlo visok, posebno u domaćinstvima sa samohranim roditeljem. Upravo se za tu grupu mora više učiniti", kaže Queisser.

Nema savršene zemlje za djecu

Svako šesto dijete u Njemačkoj živi u domaćinstvu koje na raspolaganju ima manje od polovice prosječnog primanja. U članicama OECD-a to je svako osmo dijete. Prema studiji, najbolje je djeci u Danskoj, gdje je navodno svako 37 dijete siromašno. Queisser je svjesna metodološke slabosti ove studije, koja se pretežno temelji na statističkim podacima. Zbog toga su u studiji obratili pozornost i na subjektivne pokazatelje, poput anketa. Kriterij koji će ubuduće dobiti na značenju. "Moraju se pitati i sama djeca, što im nedostaje, idu li rado u školu, imaju li osjećaj da netko nad njima vrši mobing i u pravom smislu riječi jesu li sretni", ističe Queisser. Upečatljivo u ovoj studiji, kao i u drugima poput "Pise" i "Iglu", je da su zemlje s manjim brojem stanovnika na prvim mjestima, dok su Njemačka i SAD negdje u sredini ili na kraju liste.

Povezanost između veličine neke zemlje i njezinog društveno-političkog uspjeha, Queisser ne može prepoznati: "Pogledajte npr. Francusku: tamo postoji više mogućnosti za savjetovanje djece, stopa zarađivanja kod žena je veća, a žene imaju i više djece nego u Njemačkoj. Time se može vidjeti da i velika zemlja može za svoju djecu više učiniti." Savršena zemlja za djecu ne postoji nigdje na svijetu. Svaka zemlja koja je uključena u ovu studiju ima svoje prednosti i mane, glasi zaključak OECD-ove studije.

Autor: Marcel Fürstenau / mlj

Odg. ur.: Anto Janković