Novi život za NATO

Jens Stoltenberg je vidno rasterećen. Prilikom svakog pojavljivanja u javnosti, u vezi s briselskim sastankom ministara vanjskih poslova zemalja-članica Saveza, glavni tajnik NATO-a djeluje zadovoljno. Jer, novi američki ministar vanjskih poslova Anthony Blinken, na zadovoljstvo europskih saveznika, ponovo ističe važnost jedinstva.

Pune četiri godine Stoltenberg je bio prinuđen gledati kako vlada predsjednika Donalda Trumpa radi „na svoju ruku", ali i slušati kako taj isti predsjednik vrijeđa NATO. U centrali u Bruxellesu sada pušu drugi, optimistični vjetrovi. „Sada imamo jedinstvenu priliku otvoriti novo poglavlje u odnosima SAD-a i Europe", kaže za DW Stoltenberg.

Blinken obećava obnovljeno partnerstvo

Od gosta iz Washingtona Stoltenberg je očekivao da se jasno opredijeli za transatlantski savez. I – nije se razočarao. Anthony Blinken je u Bruxellesu rekao da je došao kako bi istakao privrženost NATO-u. „Sjedinjene Države žele ponovo izgraditi partnerstvo, naravno prvenstveno s našim NATO-saveznicima. Želimo ponovo oživjeti Savez", izjavio je Blinken na konferenciji za novinare.

To je vjerojatno obradovalo i francuskog ministra vanjskih poslova Jean-Yvesa Le Driana. Na kraju krajeva, predsjednik Emmanuel Macron je 2019. NATO proglasio „klinički mrtvim“, otvorivši time raspravu o smislu i budućnosti Saveza. Ona bi sada trebala biti pretočena u reformski program pod imenom „NATO 2030“, koji bi trebao biti usvojen u lipnju 2021. na summitu u Bruxellesu, na kojem će sudjelovati i predsjednik SAD-a Joe Biden.

I ostali ministri vanjskih poslova NATO-a sa zadovoljstvom su saslušali Blinkenovu poruku. Njemačkog ministra vanjskih poslova Heika Maasa veseli što se opet razgovora o daljnjem razvoju NATO-a: „Nakon procesa razmišljanja, sada postoji strateški kompas. Vrijeme je da se NATO pripremi za velike izazove našeg vremena."

Pritom se misli na pozicioniranje u odnosu prema Kini i Rusiji. A i o sukobima koji postoje unutar NATO-a ne bi trebalo samo politički diskutirati, već bi oni trebali biti i riješeni, istakao je Heiko Maas.

Je li sukob s Njemačkom rješiv?

O jednom od tih sukoba govorio je novi ministar vanjskih poslova SAD-a. Riječ je o sukobu s Njemačkom zbog izgradnje Sjevernog toka 2. Plinovod koji iz Rusije ide u  Njemačku ispod Baltičkog mora je „loša ideja, loša za Europu i loša za SAD", kaže Blinken. On je zaprijetio da će tvrtke koje rade na njegovoj izgradnji i dalje biti suočene sa sankcijama i zatražio da se radovi obustave.

I s Turskom Blinken ima problema, jer Turci kupuju protuzrakoplovne rakete u Rusiji, a istovremeno se s Grcima svađaju oko plina u istočnom Sredozemnom moru. Ti sukobi se mogu riješiti i oni ne bi trebali štetiti suradnji s pouzdanim saveznicima, smatra Blinken.

Za ministre vanjskih poslova NATO-a olakšanje je bilo što Blinken kao centralnu temu nije postavio spor zbog nedovoljnih izdvajanja za obranu, na čemu je Trumpova vlada inzistirala tijekom brojnih susreta s europskim državama. „Cilj od dva posto BDP-a“ konačno više nije bio prepreka, rekao je jedan diplomat NATO-a.

Donald Trump se neprestano žalio da NATO-saveznici iskorištavaju SAD. Zemlje članice NATO-a obvezale su se da će do 2024. godine za obranu izdvajati dva posto svog BDP-a.

Zajednička akcija u Afganistanu

Novi ton u NATO-u je i vrlo praktičan. O planiranom povlačenju vojske iz Afganistana, dvadeset godina nakon dolaska zapadnih vojnih snaga, Sjedinjene Države sada više ne žele same odlučivati, već zajedno sa saveznicima. Opet važi staro pravilo; zajedno unutra, zajedno van, naglasio je ministar vanjskih poslova SAD-a Anthony Blinken.

SAD, ili bolje rečeno vlada predsjednika Trumpa, se sporazumom s talibanima obvezale da će se do kraja travnja povući iz Afganistana. SAD se međutim žali na talibane da se, suprotno obećanju, ne suzdržavaju od nasilja i sada razmatra mogućnost da ipak duže ostane u zemlji koju su prije dvadeset godina oslobodili od talibanskih vlasti.

Sada se ponovo analizira situacija i to zajedno sa saveznicima, izjavio je američki ministar vanjskih poslova u Bruxellesu: „Što god na kraju uradimo, u obzir će biti uzete sugestije naših saveznika, koje ću nakon razgovora ponijeti kući.“

U Bruxellesu dakle nije donesena nikakva odluka, na što pojedini ministri vanjskih poslova kritički gledaju, jer vrijeme polako istječe. Nakon SAD-a (2.500), u Afganistanu je najveći broj vojnika njemačkog Bundeswehra (1.300).

Šef njemačke diplomacije Heiko Maas je za povlačenje njemačkih vojnih snaga samo ako se ostvari napredak u mirovnim pregovorima s talibanskim milicijama. „Ne želimo preranim povlačenjem riskirati da se talibani ponovo okrenu nasilju i da vojnim sredstvima ponovo pokušaju doći na vlast."

Kina sve važnija za NATO

Na predstojećem summitu u lipnju, kada će tema biti reorganizacija Saveza do 2030. godine, šefovi država i vlada će se prvenstveno baviti „rastućom moći“ Kine. U razgovoru za DW glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je rekao da Kina sve jače zadire u NATO-prostor, jer u mnogim zemljama investira u kritičnu infrastrukturu.

„To se ne može zaobići. Mi moramo razmotriti posljedice uspona Kine za sigurnost našeg Saveza, kao i promjene u globalnom odnosu snaga", naglasio je Stoltenberg.

Na sastanku u kineskom gradu Guilinu u utorak kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov već su iznijeli svoj stav povodom „ponovnog oživljavanja NATO-a“. Lavrov je rekao da se prepoznaje „destruktivna priroda američkih namjera, koje su zasnovane na vojno-političkim savezima iz Hladnog rata.“

„Obnovljeni savezi" su pogodni za potkopavanje arhitekture međunarodnog prava zasnovane na Ujedinjenim narodima. Ministri vanjskih poslova Kine i Rusije odbacuju povezivanje zapadnog, transatlantskog svijeta, kao pokušaj da se drugim zemljama „nametne svjetski poredak zasnovan na njihovim pravilima".

Cijepljenje za summit

I pored korona-pandemije, ministri vanjskih poslova NATO-a sastali su se u glavnom sjedištu u Bruxellesu. Tamo bi u lipnju trebao biti održan i susret šefova država i vlada. Kako bi se stvorila sigurna zona, u planu je cijepljenje 4.000 zaposlenih, svih starosnih grupa, priopćeno je iz Saveza. NATO-članica Poljska će za tu priliku osigurati cjepivo AstraZeneca.

Po navodima agencije AP, belgijske vlasti nisu željele komentirati je li ta nesvakidašnja kampanja cijepljenja u skladu s belgijskim pravilima o redoslijedu cijepljenja.