Novi oprost dugova Grčkoj?

Nova rasprava o pomoći Grčkoj saveznoj vladi dolazi u nezgodnom trenutku, kratko prije saveznih parlamentarnih izbora 22. rujna. Jer, za razliku od oprosta dugova iz listopada 2011., kad su privatni vjerovnici morali odustati od polovice svojih zahtjeva, sad bi javni vjerovnici mogli ostati bez svojih potraživanja. A to znači da će platiti - porezni obveznici. "Ako se dugove Grčke želi staviti na podnošljivu osnovu onda to vjerojatno znači da bi sadašnja potraživanja morala biti umanjena za oko 60 do 63 posto", kaže Thorsten Polleit iz Frankfurt School of Finance and Management. To znači da bi samo Njemačka, odnosno njezini porezni obveznici, izgubili 30 milijarda eura.

Objaviti to prije izbora je rizično za vladu. Savezna kancelarka Angela Merkel i ministar financija Wolfgang Schäuble zato već mjesecima ponavljaju tvrdnju da Grčka ne treba novi oprost dugova. Jedan glasnogovornik Saveznog ministarstva obrane je i ovog ponedjeljka tvrdio da je trojka koju čine Europska središnja banka, Europska komisija i Međunarodni monetarni fond prije dva tjedna iznijela mišljenje da je Grčka ostvarila dobar napredak u provedbi dogovorenih reformskih programa.

Dugovi rastu i bez novog zaduživanja

Ali, brojni stručnjaci, među kojima je i Thorsten Polleit, drže da je drugi oprost dugova neizbježan: "Zadnjih godina pod utjecajem financijske politike Europske središnje banke previše je povećano javno zaduženje, ali i zaduženje banaka i zato je nastala situacija zaduženja u kojoj vraćanje dugova jednostavno nije više moguće", kaže Polleit.

Grčka ima dug koji je 1,6 puta veći od njezinog ukupnog jednogodišnjeg BDP-a. (Prema kriterijima o stabilnosti eura dopušteno je zaduženje od 0,6 BDP-a.) Zaduženje u odnosu na BDP se još povećava a da Atena uopće ne mora uzimati nove kredite, jer se gospodarska aktivnost stalno smanjuje. Od 2008. je pala za više od jedne petine. Stručnjaci procjenjuju da će do kraja godine grčki dug iznositi 1,8 BDP-a.

I drugi bi se mogli ugledati u Grke

"Mi u biti samo račun guramo dalje u budućnost. A time što bismo oprost dugova u slučaju Grčke sad prihvatili i upisali u knjige time bismo po prvi put te troškove učinili transparentnima. Mislim da je to nužna mjera, koja je potrebna u sadašnjem trenutku", kaže Jan Hagen, docent na European School of Management and Technology u Berlinu.

Ali, ima argumenata i protiv takvog oprosta dugova. Ne samo da se građane ne bi opterećivalo neugodnim činjenicama prije izbora. Nego i zato što bi u slučaju novog oprosta dugova moglo doći do zastoja reformske politike i povratka starog načina neodgovornog trošenja. A tu je i opasnost "da i druge zemlje kažu, ako je ovdje (kod Grčke, op.ur.) više puta bilo oprosta dugova, zašto ne bi bilo i kod nas", upozorava Dorothea Schäfer s Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW) iz Berlina. Kad bi primjerice Španjolska ili Italija došle na ideju da ne vraćaju polovicu svojih dugova, onda bi to zacijelo bio kraj Europske monetarne unije.