Novi pokušaj zabrane desničarske stranke

Nacionaldemokratska stranka Njemačke (NPD) dobro je izvježbala "ples na rubu zakona". Ti ekstremni desničari znaju da u programu stranke moraju izbjeći rasističke parole i zaobilaznim putem širiti svoju ideologiju. Recimo kada organiziraju šetnje "zabrinutih građana" protiv izgradnje doma za azilante u nekom selu. Ili kada u predizbornoj kampanji dijele kondome "strancima i odabranim Nijemcima". Ili kada na internetu pišu kako parlamentarna demokracija baš i nije za Njemačku. Tim idejama se NPD kreće između jedan i dva posto podrške na saveznoj razini, a ima i zastupnike u parlamentima dvije savezne pokrajine.

Ništa novo?

Gornji dom njemačkog parlamenta Bundesrat, koji je sastavljen od predstavnika saveznih pokrajina, u utorak (3.12.) je ponovo Saveznom ustavnom sudu predložio zabranu ove stranke. Vlada u Berlinu i donji dom parlamenta Bundestag ovoga puta se drže po strani jer vjeruju da će taj zahtjev ponovo propasti. Slično misli i Claudia Luzar, politologinja iz Dortmunda. Pažljivo je pročitala svih 244 stranica koliko ima prijedlog za zabranu NPD-a i konstatira: "Tu nema novih saznanja. Mislim da ponovo neće uspjeti."

Prvi pokušaj zabrane te desničarske stranke neslavno je propao prije deset godina. Postupak za zabranu je bila pokrenula vlada tadašnjeg kancelara Gerharda Schrödera, ali Ustavni sud nije donio nikakvu odluku. Postupak je obustavljen jer je čitava struktura NPD-a, do samog vrha stranke, bila prožeta "ljudima od povjerenja", tj. plaćenicima policije i tajnih službi. Ovi ljudi su iz državnog proračuna dobivali novac u zamjenu za informacije iz vrha stranke, ali su istovremeno imali i veliki utjecaj na stranačku politiku. To je za Ustavni sud bio razlog za odbacivanje zahtjeva za zabranu, jer je bilo nemoguće sa sigurnošću utvrditi jesu li možda plaćeni špijuni namjerno utjecali na određene stranačke akcije. U međuvremenu suradnici policije ne smiju biti aktivni u vodstvu stranke. Na tu kartu igraju sada i pokrajinski ministri policije – nijedan podatak u novom predlošku zabrane ne potiče od plaćenih informanata.

"Nakon neuspjelog postupka iz 2003. NPD je dobio novi zamah jer se osjeća nepobjedivo", priča za DW Patrick Gensing, čiji je antifašistički blog nagrađen na natječaju Deutsche Wellea. Unatoč riziku od ponovnog neuspjeha postupka za zabranu, Gensing pozdravlja taj korak: "Za manjine koje su na meti neonacista neprihvatljivo je da takva stranka smije postojati u Njemačkoj." Pogotovo što NPD, kao i druge stranke, ima pravo na novac poreznih obveznika. U slučaju zabrane toga više ne bi bilo. "Zabrana bi bila velika pomoć svima koji se zalažu protiv neonacizma", kaže za DW Matthias Wörsching iz berlinskog Savjetovališta protiv desničarskog ekstremizma.

Nedostaje pritisak društva

Wörsching međutim primjećuje da ne postoji dovoljan politički i društveni pritisak da se NPD službeno zabrani i pribojava se: "Mislim da podaci koji stoje u prijedlogu zabrane neće biti dovoljni." Iako postoji društveni konsenzus oko toga da NPD širi mržnju prema strancima i radikalna stajališta, nisu svi za zabranu te stranke. Čak i druga strana političkog spektra, njemačka Ljevica, a i Zeleni su se izjasnili protiv.

Neke od razloga protiv zabrane navodi Claudija Luzar: "Tako bi samo vođe NPD-a prešli u ilegalu i izgubila bi se mogućnost ikakve kontrole. Problem ekstremnog nasilja se tako ne rješava." Dodaje da nedostaju dugoročni projekti protiv desnog ekstremizma. Policija, službe, aktivisti i stručnjaci moraju bolje surađivati kako bi iskorijenili desničarsku pošast, smatra Luzar.