O čemu se šutjelo u Bruxellesu?

Premijeri i predsjednici Srbije i Kosova sinoć su bez izjava napustili sastanak u Bruxellesu. Tako su razgovori u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, uz posredovanje EU-a, dobili još jednu „izvanrednu" situaciju.

Do sada smo imali prilike vidjeti kako dvije strane, neposredno po završetku zajedničkog sastanka, iznose potpuno suprotne izjave o čemu su razgovarali ili se dogovorili. Prošli tjedan je delegacija Kosova odmah po završetku sastanka prekršila tek postignuti dogovor o „nekomentiranju druge strane", na što ih je, dan kasnije, morala podsjetiti sama šefica diplomacije EU-a Frederica Mogherini.

Je li njena poruka „manje komentiranja više angažiranja" bila uzrok sinoćnjeg napuštanja sastanka u Bruxellesu bez izjava sudionika? Ili dvije strane tijekom tri sata razgovora s posrednicima iz EU-a jednostavno nisu došle ni do jednog pomaka koji se mogao predstaviti građanima na čije živote se odnosi? Jedan diplomatski izvor je rekao za DW da je sastanak bio „veoma loš“ i da „nije dao nikakve rezultate“.

Možda se razlog nesvakidašnje tišine lidera Srbije i Kosova može naći u rečenici koju je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić rekao neposredno pred početak sastanka u Bruxellesu: „Ulazimo u fazu kada je sve teže donositi bilo kakvu zajedničku odluku, primakli smo se tome da sve sljedeće što damo predstavlja veliki gubitak za Srbiju." Nikolić je istovremeno naglasio i da će Beograd od sada inzistirati na tome da glavna tema dijaloga bude Zajednica srpskih općina sa čijim formiranjem u Prištini otežu.

Zajednica mimo Prištine?

Formiranje i statut za jedne „Zajednice", a za druge „Asocijacije" predstavlja najveći kamen spoticanja u okviru primjene Briselskog sporazuma. Srbija traži uspostavljanje Zajednice općina s većinskim srpskim stanovništvom na Kosovu koja će imati izvršne ovlasti i tako vratiti Srbima na Kosovu mogućnosti da odlučuju o svojoj sudbini. Kosovo insistira na Asocijaciji koja će prema kosovskim zakonima biti izjednačena s nevladinim organizacijama.

Dok službeni Beograd poriče i mogućnost razgovora o neovisnosti Kosova, Priština poriče mogućnost bilo kakve vrste autonomije Srba na Kosovu. To je možda i suštinsko pitanje u okviru normalizacije odnosa Beograda i Prištine i ne treba čuditi što je ono i dalje otvoreno, bez zajednički jasno definiranog rješenja, a čini se i bez načina da se objasni javnosti kojim se putem uopće može do rješenja.

„Ako Priština misli da može obavljati sve svoje funkcije neovisno od Beograda, Zajednica srpskih općina može obavljati svoje funkcije neovisno od Prištine", rekao je Nikolić na pitanje novinara DW-a prije sastanka. „To što smo čuli od gospodina Thacija da je Kosovo zaokružilo neovisnost, to su priče za prištinsku javnost. (…) Degutantno je u 21. stoljeću reći da si uz pomoć bombardiranja NATO-a došao do neovisnosti", dodao je Nikolić.

Predstavnici EU-a ipak tvrde da vide put naprijed za Beograd i Prištinu i birokratski ga opisuju kao „prepoznato zalaganje i političku volju obje strane u procesu". Visoka predstavnica EU-a se u priopćenjima povodom dijaloga do sada uvijek držala neutralno. I poslije noćašnjih razgovora, koji su javnost ovoga puta umjesto u dilemi ostavili u mraku, Mogherini se u pisanom priopćenju zahvalila predsjednicima Thaciju i Nikoliću, kao i premijerima Mustafi i Vučiću na „otvorenoj i konstruktivnoj diskusiji".

„Dijalog je vrlo važan proces za Srbiju i Kosovo, ali i za regiju i EU. Napredak u normalizaciji odnosa je ključan za očuvanje mira i napredak prema EU-u. To je ključno za Europu i regionalnu stabilnost", naglasila je Mogherini.

Za početak prijeći most i zid

Mnogo toga bi moglo biti jasnije u četvrtak, kada se, kako obično biva, vođe Srbije i Kosova obrate domaćim javnostima. U Bruxellesu kažu da nove rezultate u dijalogu očekuju do kraja mjeseca, kada bi Srbija trebala dobiti podršku članica EU-a za otvaranje novih pregovaračkih poglavlja, a članice potvrdu konkretnog napretka u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.

Taj konkretni napredak u ovom trenutku bi mogao biti i konačno rješenje za samo jedan most i jedan zid u Kosovskoj Mitrovici. A preko zida i mosta se i dalje traga za povjerenjem i famoznom „normalizacijom".