1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Od izbjeglice do stručnjaka

Sabine Kinkartz1. svibnja 2015

Osuđeni na čekanje, bez posla. ovo je i danas sudbina većine tražiteljla azila u Njemačkoj. Čak i ako su u svojoj domovini bili akademski obrazovani. Njemački privrednici traže da se to promijeni.

https://p.dw.com/p/1FIL8
Symbolbild Deutschland Arbeitslose Ausländer
Foto: picture-alliance/dpa/Oliver Berg

Prosjek godina starosti stanovnika Njemačke je sve viši. Sve je više starijih građana i tvrtkama je sve teže pronaći nove stručne radnike. Doduše, broj zaposlenih je u stalnom porastu i tijekom ove godine će dostići rekordnih 43 milijuna radnika. Ipak, tvrtke se žale na nedostatak stručne radne snage, te da se ne mogu popuniti nova mjesta za stručnu naobrazbu. Jedna studija Instituta za ispitivanje tržišta rada i zanimanja pokazuje da će do 2050. godine broj radno sposobnog stanovništva u Njemačkoj opasti za 30 posto.

S druge strane u Njemačku stiže sve veći broj izbjeglica među kojima su brojni i oni koji su izučili neki zanat ili su čak studirali. Michael Hüther, direktor Instituta njemačkog gospodarstva smatra da u tome "leži veliki potencijal". Svaki peti tražitelj azila ima fakultetsku diplomu, svaki treći je visokokvalificirani radnik.

Njemački jezik najveća prepreka

Čini se da sve to godinama nikoga nije zanimalo. Ipak, stvari se polako mijenjaju. Njemačka Savezna agencija za rad je zajedno sa Zavodom za migracije i izbjeglice pokrenula projekte za pronalazak izbjeglica koje bi se mogle uključiti u njemačko tržište rada. Od listopada je u ovaj projekt uključeno gotovo 8.000 ljudi. Ipak, nedostaje novca za sveobuhvatne tečajeve njemačkog jezika za izbjeglice. Od 8.000 potencijalnih kandidata, samo njih 200 je završilo tečaj njemačkog.

Zastupnik njemačke demokršćanske stranke CDU u njemačkom parlamentu Peter Weiß se žali da ovakvi projekti nisu dostatno financirani. Weiß je nedavno predstavio novu incijativu u kojoj se traži "dalja financijska podrška" Zavodu za migracije i izbjeglice, te uredima za zapošljavanje. Osim toga se traži da tečajevi njemačkog budu "stručniji, efikasniji i orijentirani ka potrebama tržišta rada".

Donja Saska kao primjer

Njemačkoj saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj nisu dovoljni ovakvi projekti koji bi trebali tek poslužiti kao modeli. Ona je razvila vlastiti koncept i želi sistematski uspostaviti sustav za ciljano traženje stručne radne snage među azilantima. Daniela Behrens, državna tajnica u donjosaskom Ministarstvu gospodarstva, rada i prometa, kaže da je zbog ratnih sukoba ionako na duže razdoblje onemogućen povratak izbjeglica iz Sirije u njihovu domovinu. "Ti ljudi bi trebali steći dugoročnu perspektivu za rad i integraciju u društvo, jer će, po svemu sudeći, dugo ostati ovdje."

Jezik još uvijek prepreka
Jezik još uvijek preprekaFoto: picture-alliance/dpa

Tako bi već prvog dana boravka u Njemačkoj trebalo ustanoviti kvalifikaciju izbjeglica, njihovu završenu školu, radno iskustvo, poznavanje jezika i mogućnost zapošljavanja. U tu svrhu se u prihvatnim centrima za azilante angažuju lokalni suradnici Agencije za rad. Rezultati se šalju u takozvane Job-centre (urede za zapošljavanje) na lokalnom nivou. Ovi uredi tako imaju te podatke čim se izbjeglice rasporede po pojedinim gradovima. Ti podaci su od pomoći i kada se izbjeglicama pomaže u procesu priznavanja diploma, traženja posla, prakse ili prilikom pohađanja jezičnih tečajeva.

Čekanje na dozvolu za rad

Vlada u Berlinu je u srpnju 2014. olakšala pristup tržištu rada za tražitelje azila. Azilanti tako nakon tri mjeseca boravka u Njemačkoj mogu zatražiti radnu dozvolu. Prije toga je to razdoblje iznosilo devet mjeseci. Posao mogu potražiti oni koji dobe status azilanta, izbjeglice te osobe koje u Njemačkoj duže od tri mjeseca borave u takozvanom "statusu trpljenja".

Odluku o odobravanju rada donosi Ured za strance. Ukoliko netko dobi ponudu za posao, Agencija za rad prvo provjerava da li za to radno mjesto konkuriše neki njemački ili državljanin zemalja EU. Ukoliko to nije slučaj, dobija se radna dozvola. Ta provjera nije potrebna ako azilant, odnosno izbjeglica u Njemačkoj ima dozvolu boravka duže od 15 mjeseci ili ako ima priznatu diplomu fakulteta i pronađe zaposlenje u nekom od deficitarnih zanimanja.

Poduzetnici vrše pritisak

Direktoru Instituta njemačkog gospodarstva ni to nije dovoljno. Michael Hüther traži temeljnu reformu zakona o azilu. Kod provjere zahtjeva za azilom, određenu ulogu trebalo bi imati i zanimanje izbjeglice. To do sada nije slučaj. Zahtjevi za azil i potraga useljenika za poslom su trenutno dva pravno odvojena postupka. Tako u slučaju kada je nekom odbijen zahtjev za azil, on mora napustiti Njemačku čak i ako bi kao inženjer ili visokokovalificirani radnik dobio posao i dozvolu boravka. Takvu vrstu dozvole boravka, on međutim mora on može steći samo nakon zahtjeva podensenom u inozemstvu. To je čisto birokratska procedura koja, prema mišljenju Hüthera, mora biti ukinuta.

Promjene zakona traži i ministar gospodarstva Njemačke, Sigmar Gabriel. On vjeruje da mlade izbjeglice posjeduju veliki potencijal za njegovu zemlju i da nema nikakvog smisla da ne budu uključene u obrazovni sustav. "Naš zahtjev je da se onima koji ovdje završe školu, fakultet ili okončaju obuku bude ponuđeno i da ostanu - bez obzira na njihov status. Ako odluče da se poslije vrate, to bolje za njihovu zemlju. Ali nema nikakvog smisla da ljudi ovdje borave bez mogućnosti da se obrazuju ili da studiraju. Takvi ljudi su nam potrebni."

"Brza integracija"

Korak dalje ide Herwarth Brune, šef tvrtke za iznajmljivanje radne snage Manpower. On traži da oni koji podnesu zahtjev za azil odmah steknu i radnu dozvolu. "Ako tražitelji azila svaki dan idu na posao onda će u kratkom roku biti integrirani i prihvaćeni u društvu." Brune se zalaže za ubrzanje procesa priznavanja diploma i za ciljano naseljavanje azilanata tamo gdje ima slobodnih radnih mjesta. Mnoga radna mjesta u Njemačkoj ostaju otvorena samo zato jer na određenim područjima nema kvalificiranih radnika određenog profila. Ne traže se samo fakultetski obrazovani ljudi, nego, recimo, i vozači viljuškara ili mehaničari u industriji.

Liječnik
Strani liječnici vrlo traženiFoto: picture-alliance/dpa

Nedostatak dokumenata nije prepreka

Šta međutim, kada izbjeglice nemaju kod sebe nikakvu diplomu ili dokaze da su radili određeni posao? U tom slučaju pomaže "priznavanje zanimanja kroz analizu". Ovu proceduru je usvojilo njemačko Ministarstvo za obrazovanje. Izbjeglica tako mogu dokazati svoju kvalifikaciju i sposobnosti obavljanjem određenih radnih zadataka, kroz prezentacije, razgovore sa stručnjacima i na drugi način. Ipak, ovo je još uvijek "probni model priznavanja diploma" koji se odvija u devet velikih njemačkih gradova. Ukoliko se pokaže kao dobar, onda će biti proširen i na cijelu Njemačku.