OECD: Napredak u integraciji migranata
17. siječnja 2019
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) vidi „uočljive napretke" u integraciji migranata u Njemačkoj. Ova je organizacija u Berlinu predstavila studiju u kojoj se zaključuje da je napredak u prvom redu zabilježen kod obrazovanja migranata i njihove integracije na tržištu rada.
„Rezultat za Njemačku je vrlo pozitivan", rekao je za DW Thomas Liebig, stručnjak OECD-a za migraciju i integraciju. „Postoje znatni napreci kako kod novih doseljenika tako i kod druge generacije. Tu vidimo puno pozitivnih tendencija."
Više migranata na tržištu rada
Tako je, prema OECD-u, u zadnjih deset godina za oko osam posto porastao broj migranata koji su pronašli posao, pa ih sada radi 67,3 posto. To je dvostruko veći rast zapošljavanja nego kod građana koji nisu stranog podrijetla. Dakle, razlika između Nijemaca i migranata na tržištu rada je sve manja. No to nije slučaj u svim industrijskim državama.
Recimo u Francuskoj. Ta je zemlja, kao i Njemačka, cilj brojnih migranata i također ima velik broj loše kvalificiranih doseljenika. Ondje doseljenici imaju znatno slabije šanse za dobivanje posla nego domaće stanovništvo. „Globalno gledano, posebno je dobra situacija u zemljama poput Kanade jer su, pored doseljenika koje je prihvatila i Njemačka, među kojima su mnoge izbjeglice, u posljednje vrijeme prihvatile i visoko kvalificirane ekonomske migrante", pojašnjava Liebig.
U Hrvatskoj stopa zaposlenosti osoba rođenih u inozemstvu iznosi 56 posto, što je ispod prosjeka zemalja članica OECD-a.
Bolji rezultati u PISA-testovima
Djeca migranata su se također poboljšala i što se tiče obrazovanja. Na PISA-testovima iz čitanja i razumijevanja pročitanoga znatno su se popravili u posljednjih deset godina, i to za oko 50 bodova. To je veće poboljšanje nego ono koje su zabilježili njihovi školski drugovi koji nisu migrantskog podrijetla. Kod njih napredak iznosi samo 17 bodova.
Hrvatska se na toj ljestvici nalazi iznad prosjeka zemalja članica OECD-a.
„No u Njemačkoj je kod završetka obrazovanja razlika smanjena samo kod visokih kvalifikacija", priznaje Liebig. „Kod nižih kvalifikacija u Njemačkoj još uvijek imamo veliki udio potomaka doseljenika koji maksimalno završavaju strukovnu izobrazbu bez mature. To se, na žalost, i u prošlih deset godina nije mnogo promijenilo."
Švedska kao uzor
Dakle, bolji rezultati doseljenika i njihovih potomaka u PISA-testovima nisu se odrazili i na svjedodžbe. Oko četvrtine djece migranata u Njemačkoj nema ni maturu niti neku drugu stručnu izobrazbu. Time je Njemačka ispod prosjeka zemalja članica OECD-a i EU-a.
Annette Widmann-Mauz, njemačka državna ministrica zadužena za integraciju, to želi promijeniti: „Moramo se popraviti kod priznavanja školskih svjedodžbi i jačati žene u boljem korištenju njihovih prava. Važno je učenje jezika od samog početka u vrtićima i školama, kako bi sva djeca imala jednake šanse. No mora se poticati i interkulturno otvaranje državnih službi." Trenutačno u državnoj službi radi samo 8,5 posto djece migranata koja su rođena u Njemačkoj. Za usporedbu: kod skupine u dobi između 15 i 34 godine bez migrantskog podrijetla ta brojka iznosi 17 posto.
Thomas Liebig kao uzor vidi Švedsku. „Zemlje koje već puno godina provode vrlo intenzivnu i aktivnu integracijsku politiku imaju relativno dobre rezultate kod druge generacije." On ističe da je u Švedskoj posebno visoka i stopa zaposlenosti žena migrantskog podrijetla.
Migranti rjeđe doživljavaju diskriminaciju
Samo 11 posto migranata u Njemačkoj je izvijestilo da su bili diskriminirani zbog svog podrijetla, boje kože ili vjere. Prije deset godina bilo ih je 15 posto. „To je za nekoga možda iznenađujuće", kaže Liebig. „Tu je Njemačka u međuvremenu negdje u sredini, a ne više na vrhu ljestvice zemalja u kojima se posebno često uočava diskriminacija."
Osim toga, u Njemačkoj se na migraciju gleda pozitivnije nego prije deset godina, izvještava Liebig. Pri tome se radi o migraciji općenito, a ne o tražiteljima azila. Prema ovoj studiji OECD-a, 13 milijuna ljudi koji su 2017. živjeli u Njemačkoj rođeni su u inozemstvu. To je oko 16 posto stanovništva. Po toj brojci je Njemačka iznad prosjeka industrijskih zemalja. U Hrvatskoj je ta brojka iznosila 13 posto.