Olaf Scholz: Putinov imperijalistički plan ne prolazi

Tagesthemen: Gospodine kancelaru, velika većina zemalja u principu želi ostati izvan ruskog rata protiv Ukrajine. Kako bi se to moglo promijeniti?

Olaf Scholz: Na Općoj skupštini UN-a je većina zemalja osudila ruski rat. Ali, mnoge države bile su suzdržane. Pa ipak, mnogi dobro znaju da se radi o agresiji Rusije na Ukrajinu. To je rat bez opravdanja, u kojem Rusija jednostavno pokušava prisvojiti dio susjedne zemlje u stilu klasičnog imperijalizma. To neće ići i to ne bi smjelo uspjeti.

Ne budi li se Njemačka malo kasno?

Davno smo tematizirali to pitanje. Na primjer, kada smo na samit u Elmau pozvali predsjednika Indonezije, premijera Indije, predsjednike Južne Afrike i Senegala - potonjeg kao predsjednika Afričke Unije, i argentinskog predsjednika kao glasnogovornika zemalja Latinske Amerike i Karibika. Siguran sam da se mnoge zemlje, koje su bile suzdržane, osjećaju ugroženo. Jer ako opet postane moderno da moćnije države napadaju druge i da ih silom potčinjavaju, ako se zakon ne bude primjenjivao - onda će mnoge zemlje i same biti pogođene. Na toj osnovi možemo nešto postići - ako budemo solidarni. A mi to jesmo, primjerice, s inicijativama oko Svjetskog programa za hranu, koje smo pogurali zajedno s generalnim sekretarom UN-a, tako da je sada moguće izvoziti žito iz Ukrajine.

Putinovu djelimičnu mobilizaciju nazvali ste očajničkim aktom. To ne zvuči baš umirujuće, čak i ako bi trebalo biti. Čega se moramo bojati ako Putin još više vojno podbaci i postane još očajniji?

Prije svega, ova eskalacija pokazuje da Putinovi planovi ne prolaze. Nije postigao ono što je zamislio za Ukrajinu. To mu je propalo zbog otpora Ukrajinaca, ali i zbog vrlo opsežne vojne i financijske podrške Ukrajini od strane prijatelja i saveznika, posebno Njemačke. Uvijek smo nastojali davati sveobuhvatnu podršku, ali smo istovremeno pazili da ne dođe do eskalacije između Rusije i NATO-a. I upravo tim putem ćemo i dalje ići. Nećemo priznavati lažne referendume koji se sada spremaju. Rusija se ne smije i neće izvući s pokušajem prisvajanja dijela susjedne države.

Kako se na Zapadu doživljava to što Putin radi? On optužuje Zapad za nuklearnu ucjenu Rusije. Rusija ima mnogo oružja da odgovori na to. Koliko ozbiljno shvaćate ovu prijetnju?

Od početka je bilo ispravno uvijek imati na umu da je Rusija nuklearna sila, a u isto vrijeme jasno davati do znanja da se određeno oružje ne može koristiti u sukobima, pa tako ni u ovom. Mi smo, još kada se počelo raspravljati o korištenju biološkog i kemijskog oružja, rekli da to nije prihvatljivo i poslali poruku da o njegovoj upotrebi ne treba ni razmišljati. I sada, kada se ponovno govori o nuklearnom oružju, mi kažemo: To je neprihvatljivo. Istovremeno, ostajemo na našem odmjerenom, odlučnom kursu podrške Ukrajini i sprječavanja eskalacije rata.

Vrlo rano ste upozoravali na opasnost od nuklearnog rata. Budući da ne možemo znati kada će i koje će crvene linije htjeti povući Putin: je li opasnost sada veća?

To je nešto što smo imali na umu od početka.Ali u isto vrijeme, to nas neće odvratiti u donošenju neophodnih odluka. Vidite da ruski vojni planovi nisu prošli.

"Oružje iz Njemačke - odlučujuće za vojne uspjehe Ukrajinaca"

Traži li ovaj novi oblik eskalacije novu vrstu reakcije? Vicekancelar Habeck je rekao da njemačka vlada radi na odgovoru Putinu. Kako bi taj odgovor mogao izgledati?

Mi smo u bliskom kontaktu s našim prijateljima u EU i svima ostalima s kojima smo uvijek usaglašavali zajednički pristup. Ali uvijek smo imali na umu opasnost situacije. I zato smo bili vrlo odlučni i donosili dalekosežne odluke. Ali uvijek smo to činili razborito i s oprezom. Ponavljam - i u to mogu biti sigurni svi u Njemačkoj i za to se zalažem kao kancelar - da uvijek donosimo sve odluke s potrebnim oprezom i razboritošću.

Mi znamo, gospodine Scholz, da ste Vi u vrijeme najglasnijih zahtjeva iz Ukrajine, zahtjeva za isporukama borbenih tenkova sa Zapada, uvijek govorili: „Ni drugi to ne rade. Njemačka neće sama". Ali, ako sada u svom govoru (op. urednika: pred Skupštinom UN-a) kažete da Njemačka želi preuzeti više odgovornosti u svijetu, zašto ne biste preuzeli inicijativu među partnerima?

Njemačka je već podržala Ukrajinu s velikim količinama oružja. Mnoga od tih oružja ključna su za trenutne borbe u istočnoj Ukrajini. Ostaje činjenica da nećemo poduzimati nikakve samostalne akcije. I pokazalo se da je to upravo put kojim trebamo ići i nijedan drugi.

Jedna od posljedica rata je da najveći njemački uvoznik plina UNIPER sada mora biti nacionaliziran. Svi se danas pitaju šta se zapravo događa s novčanom naknadom za plin. Ministar financija kaže da ona ostaje. Ministar privrede ukazuje da je to samo privremena mjera, koja se mora preispitati. Šta kažete Vi?

Nužno je da sada donesemo ovu odluku kako bismo Uniperu dali budućnost. O tome smo postigli dogovor s prethodnim dioničarom. I doista, rat ima dalekosežne posljedice. Znate da smo već pomogli Uniperu s mnogo milijardi, uključujući i kredite. Isto postupamo i kada je u pitanju bivši Gazprom Njemačka. Pobrinuli smo se da sve ide dalje. Naknadu za plin je predložilo Ministarstvo privrede, a inicirala Vlada. Za to je stvorena zakonska osnova, kako bi spriječili da mnogi potrošači i preduzeća ispaštaju, jer dobavljači više ne mogu ispoštovati ugovore koje su sklopili s Rusijom i s Gazpromom jer se oni njih ne pridržavaju. To je nešto što bi se sada trebalo iznijeti kolektivno, a olakšat će teret i pojedincima.

Pomalo upada u oči da se podbadanje među vašim malim partnerima u „semafor"-vladi povećava. Christian Lindner (ministar financija i šef Liberalne stranke FDP) kaže da nije uvijek lako vladati s dvije lijeve stranke. Koliko je lako vladati s FDP-om?

Vlada je donijela jako dalekosežne odluke u vrlo, vrlo teškoj situaciji. Sada možemo reći da ćemo mi u Njemačkoj, bez obzira što Rusija više ne isporučuje plin preko Sjevernog toka, prebroditi ovu zimu jer smo mi, kao Vlada, poduzeli sve što je bilo potrebno. I kao što vidite, vlada to radi velikom brzinom, zbijenih redova i s velikom energijom. To je neophodno u ovako teškoj situaciji.

Razgovor vodila: Caren Miosga, ARD-Tagesthemen

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu