Pandemija povećava socijalnu nejednakost

Žene su posebno pogođene krizom, kaže Aline Zucco s Instituta za ekonomske i društvene znanosti zaklade Hans Böckler. Jer, one su i prije krize zarađivale manje od muškaraca, objašnjava ona.

Zatvaranje škola i dječjih vrtića za vrijeme pandemije drugačije se odrazilo na muškarce i žene. Kada je izbila kriza, mnogi parovi su bili prisiljeni donijeti odluku: tko će od nas dvoje ostati kod kuće i paziti na djecu?

Budući da žene ionako manje zarađuju od muškaraca, odluke su padale iz čisto gospodarskih razloga. Ako su oba partnera zaposlena i jedan je morao ostati kod kuće i voditi računa o djeci, mnogo više žena se odlučilo za brigu o djeci, pokazali su rezultati studije zaklade Hans Böckler. „Tako da su se već postojeće nejednakosti u pandemiji još više pojačale", kaže Zucco za DW.

Kriza jače pogodila one s manjim primanjima

Sličnog je mišljenja i Katja Möhring, profesorica sociologije na Sveučilištu u Mannheimu. Za studiju na kojoj se još radi ona sa svojim timom od ožujka ove godine svake nedjelje ispita 3.500 ljudi - kako je pandemija promijenila njihov život. Prema dosadašnjim rezultatima, ljudi koji rade samo nekoliko sati tjedno, kao i oni koji nude usluge u kućanstvu su vrlo brzo ostali bez posla. „Žene je to pogodilo posebno teško", kaže ona za DW.

„Ovakva jedna kriza djeluje kao povećalo na socijalne nejednakosti", kaže Anja Piel, članica Upravnog odbora Saveza njemačkih sindikata (DGB). „Kriza je posebno teško pogodila radnike s manjim primanjima i nižim stupnjem obrazovanja." Oni često nisu mogli raditi od kuće. Tko je prije pandemije zarađivao manje, sada se češće suočava s još većim gubicima prihoda.

Nasuprot njima, ljudi s višim primanjima su rijetko morali ograničavati svoj rad. I studija iz Mannheima pokazuje da 40 posto ljudi s visokom stručnom spremom može raditi od kuće.

U opasnosti su i migranti

Konkretne podatke Savez njemačkih sindikata još uvijek nema, ali Piel je uvjerena da su ljudi migrantskog porijekla zapostavljeni. Kao jedan primjer navodi strance koji u Njemačkoj imaju status Duldunga (trpljenog boravka prim. red). Ako izgube posao i za kratko vrijeme ne nađu drugi, oni mogu izgubiti dozvolu boravka u Njemačkoj.

Za vrijeme restrikcija zbog pandemije gospodarstvo u Njemačkoj ne može ponuditi ni dovoljno mjesta za praksu. A to posebno žestoko pogađa mlade migrantskih korijena, jer oni su i onako teško dobivali mjesto za praktično obrazovanje, kaže Piel što potvrđuju i studije.

Piel zahtijeva da se neovisno od pandemije isuši „močvara s niskim plaćama". Ona zato traži veće plaće za njegovatelje, kao i druge koji malo zarađuju. „Nama su potrebne plaće koje će spriječiti siromaštvo", smatra Piel. Ljudi kojima danas prijeti gubitak posla morali bi imati mogućnost za prekvalifikaciju, kako bi mogli naći drugi posao. Piel pozdravlja paket mjera pomoći Vlade Njemačke, ali polazi od toga da će se nezaposlenost povećati. I to će onda također povećati socijalnu nejednakost.