Papin Hrvat u Berlinu

U Katoličkoj crkvi je moguće napraviti karijeru i u (visokoj) starosti: najbolji dokaz za to su dva zadnja izbora pape. Joseph Ratzinger je s gotovo 78 godina postao papa Benedikt XVI., a 76-godišnji Jorge Mario Bergoglio u ožujku papa Franjo. Novi apostolski nuncij u Njemačkoj je u usporedbi s njima mlad - on ima "samo" 63 godine. S druge strane, to je dob u kojoj se većina ljudi sprema za mirovinu. Ali dvojbe ovdje nema: imenovanje hrvatskog nadbiskupa Nikole Eterovića za veleposlanika Vatikana u Berlinu treba smatrati daljnjim korakom u njegovoj crkvenoj karijeri s obzirom da se ovo mjesto smatra posebno viđenim i važnim u međunarodnom angažmanu rimokatoličke crkve.

"Prvi među jednakima"

Akreditiranjem kod njemačkog predsjednika prije tri dana (20.11.) Eterović je službeno stupio na svoju novu dužnost diplomatskog predstavnika Svete Stolice. On time zastupa interese pape pred njemačkom vladom i njemačkim vlastima. Konkordatom, međunarodnim ugovorom između Savezne Republike Njemačke i Svete Stolice, je osim toga uglavljeno da je apostolski nuncij u Njemačkoj ujedno i doajen diplomatskog zbora, dakle "prvi među jednakima". S tim statusom su povezane i posebne počasti. Na primjer, na službenim nastupima on vodi riječ u ime diplomatskog zbora, a i zastupa interese manjih država. Na vjersko-političkom planu, nuncij Eterović ima zadatak zastupati i štititi interese pape prema domaćoj crkvi. On je predstavnik vrhovnog poglavara Katoličke crkve u Njemačkoj biskupskoj konferenciji i posrednik između pape i njemačkih biskupija.

Papa će tražiti Eterovićevo mišljenje

Upravo u tom aspektu bi "novi čovjek u Berlinu" mogao dati svoj pečat, odnosno pečat novoga pape, jer je on figura od presudne važnosti za predstojeće biskupske izbore. Ustoličiti se mogu samo oni biskupi koje papa nominira - neke mjesne biskupe on i direktno imenuje. U svakom slučaju, međutim, izbor biskupa mora potvrditi papa. Niti jedan papa, pak, neće donijeti ovu odluku bez konzultacije s nadležnim nuncijem.

U njemačkom episkopatu su trenutno bez šefa tri biskupije - Erfurt, Passau i Freiburg. U uglednoj, nekada najbogatijoj na svijetu, a i danas još vrlo značajnoj kelnskoj nadbiskupiji se traži novi čovjek za kormilo, a i u biskupiji Limburg je, nakon skandala s tamošnjim biskupom, smjena u biskupskoj fotelji nužna. Sve su to izazovi koji čekaju papinog čovjeka u Berlinu, hrvatskog nadbiskupa Eterovića.

Razumije li hrvatski nadbiskup Nijemce?

Novi apostolski nuncij u Njemačkoj s njima će se u koštac uhvatiti potkovan bogatim iskustvom. Nadbiskup zaređen za svećenika 1977. godine skupio ga je u nuncijatima širom svijeta. Bio je već, između ostalog, veleposlanik Vatikana u Nikaragvi, Španjolskoj i od 1999. do 2004. u Ukrajini. Nakon toga je kao glavni tajnik biskupske sinode u Rimu stekao ugled izvrsnog organizatora. U toj funkciji bio je direktno podređen papi.

Kao kozmopolit u svećeničkoj halji Nikola Eterović govori brojne jezike: pored materinskog hrvatskog, i poljski, ukrajinski, ruski, engleski, francuski, španjolski i talijanski. Naravno, i njemački. Pitanje je, međutim, razumije li doista želje za reformamam koje njemački katolici već godinama izražavaju i njihove razloge? Vatikanski diplomat je razilaženje mišljenja između Vatikana i njemačkih katolika već ocijenio normalnim i konstatirao kako ono "spada u pluralizam katolicizma". Je li papin Hrvat u Berlinu doista razumio njemačke katolike, pokazat će se tek za šest godina, kada završi njegov mandat. Tada će imati 69 godina - ali još dovoljno vremena za daljnje stepenice u vatikanskoj hijerarhiji.