Otvaranje Pandorine kutije na Kosovu
1. rujna 2018
Pored kriza u Jemenu, Libiji, Siriji, Iranu, pa i u transatlantskim odnosima, novi razlog za glavobolju ministara EU-a na neformalnom sastanku u Beču krajem tjedna bio je nedavni prijedlog predsjednika Srbije i Kosova Aleksandra Vučića i Hashima Thacija o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova. Razmijenjen bi bio dio sjevernog Kosova, koji je pretežito naseljen Srbima, za Preševsku dolinu na jugu Srbije, gdje uglavnom žive Albanci. Eksplozivno u tom je prijedlogu to što se novo razgraničenje vrši po etničkim linijama.
Trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Šveđanin Carl Bildt, Britanac Paddy Ashdown i Nijemac Christian Schwarz-Schilling su tim povodom napisali prosvjedno pismo Federici Mogherini u kojem kritiziraju predloženi sporazum i kažu kako se „trajni mir može ostvariti samo u multietničkom društvu".
Njemačka vlada također je sumnjičava prema tom prijedlogu: Angela Merkel naglašava da se teritorijalni integritet regije mora očuvati. I njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je u Beču dodao kako ova razmjena teritorija nije dobra, jer bi se u stanovništvu ponovno otvorile brojne stare rane.
Njegov kolega iz Luksemburga Jean Asselborn, poznat po tome što je jasan i izravan, također upozorava od „sjeckanja regije na dijelove". To bi moglo imati negativne posljedice po druge, posebno Bosnu i Hercegovinu: Republika Srpska bi se mogla osjećati ohrabrenom pridružiti se Srbiji, a predsjednik Rusije Putin bi to mogao shvatiti kao poticaj da opravda aneksiju Krima.
Mogherini povlači svoj stav
Za glavnu diplomatkinju EU-a Federicu Mogherini se prvobitno sumnjalo da se zalaže za ideju srpsko-kosovske teritorijalne razmjene. Međutim, u Beču se ona vidljivo vratila na staru poziciju.
Prije svega, radi se o zaštiti i promoviranju dijaloga između Beograda i Prištine, istaknula je ona. Te teške razgovore ona, kako je kazala, neće ometati iznošenjem mišljenja unaprijed, ali je potvrdila da s Vučićem i Thacijem ima sastanak sljedećeg petka u Bruxellesu.
Mogherini želi podržati „svaki ishod", pod uvjetom da je u skladu s međunarodnim i europskim pravom. A to znači – otpor svemu što bi se temeljilo na etnički čistim državama, što je diplomatski izražena osuda plana „etničkog čišćenja".
Koji je cilj pregovora u Bruxellesu? Riječ je o sporazumu, kaže Mogherini, koji će riješiti „sve otvorene probleme" i eksplicitno dodaje da to uključuje priznanje Kosova. A raspored je ambiciozan, jer se nada uspjehu u narednih nekoliko mjeseci, a u svakom slučaju do kraja ove godine.
Signal za Beograd i Prištinu
Dakle, signal koji ministri vanjskih poslova EU-a iz Beča šalju Vučiću i Thaciju je jasan - bolje bi bilo da dvije vlade svoju energiju ulažu na rješavanje drugih otvorenih pitanja i pomirenje. Ideja dva predsjednika o razmjeni teritorija nije naišla ni na kakvu podršku.
Ima dovoljno neriješenih pitanja, poput poboljšanja u zaštiti nacionalnih manjina i rješavanja otvorenih imovinskih pitanja, rekli su ministri EU-a.
Povjerenik EU-a za proširenje, Johannes Hahn, sada također tvrdi da se zemlje Zapadnog Balkana trebaju prvo baviti drugim pitanjima. Srbija je već kandidatkinja za EU, ali je napredak blokiran sve dok Beograd ne prizna neovisnost svoje nekadašnje pokrajine Kosovo.
Ako doista ima nade da se ovaj najteži „zamrznuti sukob" nakon vojnih sukoba u Jugoslaviji mirno riješi narednih mjeseci, to bi bio veliki diplomatski uspjeh za EU. Ali, kao što to pokazuje prijedlog predsjednika Vučića i Thacija – oni imaju ideje koje nisu u skladu sa željama Europljana. „Svako rješenje na Balkanu koje donosi veću stabilnost je dobrodošlo", rekao je povjerenik za proširenje Hahn, čiji je rad sa Srbijom i Kosovom i dalje blokiran. Hoće li se ovaj politički čvor moći presjeći, bez stvaranja novih sukoba, i dalje je nepoznanica.