Posljednja bitka plemena Ava

Ovdje žene ne doje samo svoju djecu već i novorođenčad majmuna. Muškarci svoj plijen ubijaju lukom i strijelom. Iako su divlji majmuni važan izvor hrane starosjedilačkog plemena Ava, oni se nikad ne hrane onima koji su othranjeni i odrasli u nekoj njihovoj obitelji. Čak i kada se vrate u šumu, primati se i dalje računaju kao dio obitelji.

Ovako kao ovo pleme, daleko od bilo kakve civilizacije, živi još jako mali broj autohtonih naroda. Na području amazonske prašume, u državi Maranhao u Brazilu, živi oko 100 pripadnika plemena Ava, kojih ukupno na drugim područjima ima još samo oko 400. Od 2005. godine, ta etnička grupa ima svoj rezervat – pravo na zaštićenih 1.165 kvadratnih kilometara. Međutim, trgovci drvetom drže da je ovaj prostor prevelik za tako malen broj ljudi pa ne prestaju s uništavanjem prašume, nelegalnom sječom šuma i tako od prašume prave pašnjake. Brazilska agencija za zaštitu indijanca (Fundacao Nacional dos Indio - Funai) potvrđuje da se trenutno bez dozvole u rezervatu Ava nalazi 700 osoba.

Puškama protiv luka i strijele

No, to bi se uskoro trebalo promijeniti. Ova Agencija navodi da brazilska policija i vojska žele ove uljeze protjerati još do kraja ove godine. Međutim, već sada je jasno, to protjerivanje neće moći proći bez sukoba s obzirom na to da su svi spremni na oružanu borbu: trgovci drvetom, policija, vojska, pripadnici spomenutog plemena i njihovi zaštitnici.

„Indijanci Ava imaju samo svoje lukove i strijele koje proizvode već tisućama godina. Njima je potrebna naša pomoć“, kaže Jose Pedro dos Santos iz spomenute Agencije. Trećina rezervata već je ogoljena, procjenjuje nevladina organizacija „Survival International“. "Na području na kojem živi pleme Ava, je proces ogoljivanja mnogo brži nego u bilo kojem drugom rezervatu u brazilskoj Amazoni. Pleme Ava više nema mogućnosti za lov i sve im je teže opstati“, kaže Sarah Shenker iz te organizacije.

Bijeg od bijelog čovjeka

Predstojeći sukob je kulminacija duge povijesti sukoba između starosjedioca i uljeza. Prije nego što je pleme Ava 1980. prvi put stupilo u kontakt s takozvanom civilizacijom, sastojalo se od više od 1.000 osoba. Mnogi su izgubili život prilikom „kultiviranja“ ove regije, primjerice prilikom izgradnje željezničkih pruga i cesta – ili su pak preminuli od bolesti za koje njihov imunološki sustav nije bio spreman.

„Trgovci drvetom nam prijete telefonom, šalju poruke, ali se ne pojavljuju na licu mjesta“, kaže Jose Pedro dos Santos. „Čak se mogu čuti i na radiju kada kažu kako se ne boje vojske. Oni se žele boriti“, kaže Santoa kome su u više navrata prijetili smrću. Santos, koji već 40 godina radi s plemenom Ava, i sam je naoružan, ali kaže uljezi prvo moraju "ubiti njega i suradnike Agencije a tek potom pripadnike plemena Ava".

Svjetska medijska pažnja

„Survival International“ je 2012. pokrenuo kampanju u želji skretanja pažnje svjetske javnosti na položaj plemena Ava. U kampanju su se uključile mnoge poznate ličnosti. Američki časopis „Vanity Fair“ je u svom aktualnom, prosinačkom izdanju objavio reportažu na 13 stranica o najugroženijem narodu na svijetu. Madalena Borhes Pinjeiro iz Katoličkog savjeta za misioniranje Indijanaca u Brazilu, pozdravlja tu kampanju i kaže da Matakina, kako se pripadnici plemena Ava zovu od milja, nisu ratničko pleme.

U Njemačkoj se relativno često piše o ugroženim indijanskim plemenima u Amazoni. Tako je grad Weimar ove godine (10.12.) svoju značajnu nagradu za ljudska prava dodijelio Indijancu Benki Pijako iz plemena Ašininka iz pokrajine Akra u Brazilu. Benki Piyakou nagradu je primio u ime svih domorodačkih naroda u Brazilu.