Priznanje Kosova stiglo na stol?

Ako se analiziraju izjave dužnosnika Srbije nakon posljednjega kruga pregovora u Bruxellesu, vidi se da oni za propast pregovora podjednako krive Europsku uniju i albansku stranu. Također, određenu dozu optužaba upućuju i na račun pojedinih stranih veleposlanika u Beogradu, koji nisu imenovani.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić je tako, nakon sastanka s predstavnicima Srba s Kosova, rekao kako nitko ne može zamisliti kakvim pritiscima su bili izloženi i da je čitav razgovor izgledao kao pokušaj da se pronađe bilo što na što srpska strana ne bi pristala, kako bi bili optuženi za propast pregovora. Premijer Vučić također je naveo da su Srbi na Kosovu s razlogom zabrinuti i istaknuo da pojedini albanski lideri prijete oružanim napadima na sjever Kosova.

Užurbana dinamika pregovora

„Mislim da je prije svega zanimljivo pronaći odgovor na pitanje čemu ovako užurbana dinamika pregovora u Bruxellesu", kaže za DW Dušan Proroković iz Centra za strateške alternative. „Sada se sve to odjednom podiže na najvišu moguću razinu i očigledno pokušava da se uspostavi jedan novi politički okvir, ili napravi jedan novi politički dogovor. Jedini logičan odgovor za mene jest da je na stol vraćeno pitanje priznavanja Kosova od strane Beograda. Drugi razlog za ovakvu formu razgovora ne vidim."

Možda jedan od razloga za ovakvu žurbu unutar EU-a može biti i nepoznanica oko buduće politike Washingtona prema Balkanu, navodi Proroković. „Sasvim je moguće da iz tog smjera puše vjetar, iako mi ne znamo kakva će biti nova američka politika na ovim prostorima. S druge strane, EU je blago rečeno šokiran prvim potezima Donalda Trumpa i, ukoliko se želi da se na brzinu izvuče neko priznanje Kosova od strane Srbije, onda je ovo možda posljednji trenutak. Možda bi i tu trebalo tražiti objašnjenje ovakvog užurbanog tajminga briselskih pregovora."

Privremeni prekid dijaloga

Dragan Đukanović, potpredsjednik Centra za vanjsku politiku, smatra da je ovo samo privremeni prekid dijaloga i da će on sigurno biti nastavljen. Đukanović podsjeća da je takvih prekida već bilo i ističe da jednostavno ne vidi nikakvu alternativu dijalogu. A što se tiče kapaciteta EU-a da vodi taj dijalog, Đukanović kaže: „Europska unija je suočena s vlastitim problemima i mislim da ona nema kapaciteta da riješi određena regionalna pitanja. Tako da mislim da bi neko dodatno uključivanje, prije svega Amerike, što najvjerojatnije nije izgledno, jedino moglo ubrzati proces pregovora Beograda i Prištine."

„Ključni problem za srpsku stranu je u ovom trenutku kako doći do Zajednice srpskih općina (ZSO). Taj dogovor iz Briselskog sporazuma se već skoro četiri godine ne ispunjava, i to je bio razlog da predsjednik Srbije Tomislav Nikolić kaže da bi Srbija to mogla provesti u djelo i bez Prištine." Dragan Đukanović misli da to nije realno: „U Briselskom sporazumu jasno stoji da je ZSO vezana za ustavni poredak Kosova, odnosno za politički sistem Kosova."

Dva rješenja – oba nemoguća

Dvije strane koje su ukopane na svojim pozicijama, s malim šansama da netko popusti, ostavljaju prostor za dilemu je li nastavak dijaloga uopće moguć. Beograd kaže da više nema prostora za popuštanje i ustupke, a albanska strana očito je nezainteresirana da bilo što provede u djelo, sve dok za takvo ponašanje ima podršku većeg dijela međunarodne zajednice. Dušan Proroković zato kaže da postoje dva rešenja:

„Jedno je da Priština krene ispunjavati sve što piše u Briselskom sporazumu, a drugo je da Srbija prizna Kosovo. Što se tiče primjene Briselskog sporazuma, Beograd na tome može inzistirati, ali ne vidim tko može izvršiti pritisak na Prištinu: NATO to neće učiniti, SAD gubi interes za Balkan, a tek to neće učiniti Europska unija. A priznanje Kosova također nije izvjesno, jer ne vidim koja bi to srpska vlast mogla izvesti bez velikih posljedica."

Povratak dijaloga u UN

Rješenje bi možda mogao biti pokušaj Beograda da proces vrati u Ujedinjene narode, ocjenjuje Proroković. „Europska unija se pokazala kao politički slaba i od početka je zauzela stav da se Srbiju nekako privoli da prizna Kosovo, a da zauzvrat ne dobije ništa. Mislim da je EU potpuno izgubio kredibilitet i zato se mora tražiti novi medijator, kao što se moraju tražiti i novi jamci za neku novu sigurnosnu arhitekturu Balkana. Jer, ako se SAD odavde postupno povlači nama su potrebni neki novi igrači koji mogu jamčiti kako će se odvijati odnosi među balkanskim narodima."

Dogovor Vučića i Thacija?

Propast posljednje runde dijaloga ponovo je bila praćena dramatičnim obraćanjima javnosti premijera Aleksandra Vučića. Ponovo više nitko nije bio siguran je li situacija zaista ozbiljna ili je i ovo još jedna politička dramatizacija poput bezbrojnih državnih udara namijenjena u predizborne svrhe. Dušan Proroković smatra da situacija jest ozbiljna, ali da je „vlast već toliko puta 'vikala da dolazi vuk', da je sada pitanje koliko će javnost u to povjerovati. Vlast je u proteklom razdoblju potrošila svoj legitimitet na te lažne uzbune u dnevnopolitičke svrhe".

A za predsjedničkoga kandidata Vuka Jeremića situacija je jasna. On tvrdi da je sve ovo „direktna koordinacija Vučića i Thacija – i to zbog predstojećih izbora u Srbiji".