1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Raste inflacija u Njemačkoj

30. studenoga 2021

Cijene u Njemačkoj su u studenome naglo porasle. Glavni razlozi su skupa energija i prošlogodišnje privremeno smanjenje PDV-a. Europska središnja banka i dalje ne vidi razloga za intervenciju.

https://p.dw.com/p/43fCi
Foto: Patrick Pleul/dpa/picture alliance

Prvi put u skoro 30 godina stopa inflacije u Njemačkoj je porasla iznad pet posto. Roba i usluge u studenome koštaju 5,2 posto više nego godinu dana ranije, objavio je njemački Savezni ured za statistiku. Slična i veća vrijednost posljednji put je zabilježena neposredno nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke, u lipnju 1992. Tada se inflacija popela na 5,8 posto. Glavni razlog za taj porast inflacije je – skupa energija.

Dakle, rast cijena u Njemačkoj se nastavlja: u srpnju i kolovozu stopa inflacije je dostigla vrijednosti od nešto manje od četiri posto, u rujnu 4,1 posto, a zatim 4,5 posto u listopadu.

ESB: neće ovo potrajati

Međutim, Europska središnja banka (ESB), koja je odgovorna za stabilnost eura, visoku stopu inflacije smatra privremenom pojavom. Povećanje cijena trenutno zabrinjava mnoge ljude, no „očekujemo da ovo neće potrajati. Sljedeće godine će se situacija ponovo smiriti. Očekujemo da će stope inflacije početi padati već́ u siječnju", rekla je predsjednica ESB-a Christine Lagarde za list Frankfurter Allgemeine Zeitung. Deklarirani cilj ESB-a je stopa inflacije od dva posto u cijeloj eurozoni.

Njemačka direktorica ESB-a Isabel Schnabel također očekuje niže vrijednosti u budućnosti. „Pretpostavljamo da je vrhunac inflacije dostignut u studenome. Stopa inflacije će se 2022. vjerojatno ponovo postupno smanjivati u pravcu dva posto", rekla je ona za javni servis ZDF.

Christine Lagarde
Christine Lagarde smatra da nema razloga za zabrinutostFoto: Michael Probs/AP Photo/picture alliance

Tada će iz statistike bili isključeni tzv. „specijalni učinci", poput privremenog smanjenja njemačkog PDV-a prošle godine. Naime, da bi potaknula potrošnju tokom pandemije, njemačka vlada je od sredine 2020. snizila stope PDV-a za oko tri posto. To smanjenje je isteklo početkom 2021. Budući da se mjesečne vrijednosti inflacije računaju u odnosu na odgovarajući mjesec prethodne godine, inflacija u Njemačkoj je trenutno (statistički) dodatno povećana.

„Ni cijene energije neće nastaviti rasti istim tempom", rekla je Schnabel. Također će postupno nestati uska grla u snabdijevanju u gospodarstvu, povezana s pandemijom.

Visoke cijene energije

Ali čak i ako se situacija ponovo smiri, središnja banka će uskoro morati mijenjati svoju politiku jeftinog novca, smatra Jörg Krämer, glavni ekonomist njemačke Commerzbanke. „I dalje je u optjecaju previše novca, zbog visokih proračunskih deficita i kupovine obveznica ESB-a. ESB bi trebao maknuti nogu s gasa, zaustaviti kupovinu obveznica i okončati politiku negativnih kamatnih stopa."

„Je li dostignut vrhunac povećanja cijena ovisi prije svega o razvoju cijena energije", ukazuje Michael Heise, glavni ekonomist u HQ Trust. On, doduše, vidi znakove smanjenja cijena sirove nafte, no „ostat će pritisak na kućanstva zbog povećanja troškova energije uzrokovanog daljim povećanjem poreza na CO2 početkom godine i odgođenog povećanja cijena plina za domaćinstva."

Isabel Schnabel
Isabel Schnabel: Trenutačno je pogrešno podizati kamatne stopeFoto: Daniel Roland/AFP/Getty Images

ESB: Povećanje kamatne stope bi bilo „greška"

Direktorica ESB-a za Njemačku Schnabel kaže još da će ESB odlučno reagirati ako inflacija duže ostane na razini većoj od dva posto, „ali u ovom trenutku bi bila greška podizati kamatne stope i time usporavati polet, jer bi to suštinski dovelo do povećanja nezaposlenosti i ne bi moglo ništa promijeniti u vezi sa sadašnjom vrlo, vrlo visokom inflacijom."

Slično je reagirala i šefica ESB-a Lagarde: „Ako bismo sada pooštrili monetarnu politiku, vjerojatno bismo to osjetili tek za 18 mjeseci. Toliko je, naime, potrebno da se osjeti učinak naših mjera monetarne politike. Međutim, prema našim prognozama, inflacija bi do tada odavno ponovo pala. Izazvali bismo nezaposlenost i visoke troškove prilagođavanja, a ne bismo se izborili sa sadašnjom visokom inflacijom.“

Općenito, inflacija iskazuje kontinuirani rast cijena roba i usluga. To povećanje potrošačkih cijena – odnosno stopa inflacije – obično se registrira kao stopa inflacije u odnosu na prethodnu godinu. Obračun se temelji na fiktivnoj potrošačkoj košarici građana. Pritom promjene cijena za skuplje proizvode, kao što je struja, imaju veću težinu nego kada se radi šećeru ili poštanskim markama.

bea/hb (dpa, Reuters, FAS)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu