Rat je otkazan, za sada
16. veljače 2022
Njemački kancelar Olaf Scholz još nije ni ušao u zrakoplov za Berlin kad je stigla vijest iz Kijeva. Ukrajinsko Ministarstvo obrane i dvije velike banke bile su na udaru hakerskog napada. Sumnjaju na Rusiju.
Ruski arsenal cyber-oružja je raznovrstan, ali nije baš suptilan. Isto važi i za šefa Kremlja Vladimira Putina – i njegov repertoar je raznovrstan, a suptilan nije načelno.
Dobra vijest je što izgleda da vojna invazija na Ukrajinu za sada nije opcija. Putin je više nego jasno izrazio spremnost na dijalog i to je diplomatska pobjeda Olafa Scholza. Ali, ako je napredak puž, onda je trajni mir s Rusijom labirint kroz koji se puž probija.
Scholz je Putinu u Moskvu donio mali diplomatski uspjeh iz Kijeva – pristanak predsjednika Volodimira Zelenskog da učini prvi korak i predloži tri nacrta zakona o posebnom statusu Donbasa, što je stara obveza Ukrajine preuzeta sporazumom iz Minska.
Ali, to kao da nije zanimalo Putina. On često argumentira legalistički, ali je brzo prešao preko obećanja Zelenskog koja su za ukrajinskog predsjednika znatan politički rizik kod kuće.
Putin je u razgovoru sa Scholzom bio u nekim drugim sferama. U povijesti, koju Zapad često vidi kao prošlost, a Putin kao zavjet. Možemo razgovarati, rekao je Putin, ali „trideset godina“ čujemo da se NATO neće širiti, pa se ipak širi.
Doduše, takvo obećanje nikada nije stajalo na papiru, ali Putinu su dovoljni dojmovi i alternativne činjenice. To čini ovaj konflikt opasnim.
„Prokleta odgovornost"
Olaf Scholz je priznao da postoje razlike u brojnim pitanjima. Ali „naša je prokleta odgovornost da se zalažemo za mir", apelirao je kancelar na Putina, i pomalo na samog sebe.
Rusija „naravno neće“ rat, odgovorio je i Putin, ali ga brine da bi se „proces razgovora mogao otegnuti“. To, kaže, neće dopustiti. Njegove riječi zvuče kao da priča, ali ispod stola drži otkočenu pušku.
Scholz i njegovi partneri iz NATO-a i EU-a nikako ne žele dopustiti podjelu Europe u „zone utjecaja" koje mirišu na Hladni rat. Od te pozicije bi mogla profitirati prije svega Ukrajina, zemlja koju su oligarsi odavno podijelili na svoje utjecajne zone. U nedjelju je 30 charter-letova iznijelo oligarhe i njihove klanove iz zemlje.
I što sad? Sad tek počinje borba za Ukrajinu, rješavanje diplomatske kvadrature kruga. Na kocki je čitava europska sigurnosna arhitektura, a potrebno je da i Rusija i NATO sačuvaju obraz. To je optimističan cilj koji zahtijeva još mnogo znoja od njemačke Vlade i kancelara Scholza.