Razgovarati s Putinom? Što o tome misle njemački diplomati
4. srpnja 2024Jesu li ove godine mogući pregovori o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine? Možda čak i prije američkih predsjedničkih izbora u studenome? I uz sudjelovanje Rusije?
Ukrajina trenutno radi na organizaciji nove mirovne konferencije za nekoliko mjeseci. Saudijska Arabija sve se više spominje u zapadnim medijima kao moguća lokacija.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski želi zadržati tempo svoje diplomatske ofanzive i zato je najavio "nove konkretne" korake za srpanj. Navodno je riječ o radnim grupama za ukrajinski mirovni plan.
Diplomacija da se dijalog ne prekine
Prva konferencija na visokoj razini održana je u Švicarskoj sredinom lipnja. Sudjelovalo je oko 80 zemalja, Rusija nije bila pozvana, a Kina je izostala.
Rasprave su bile ograničene na teme kao što su putevi slobodne trgovine, nuklearna sigurnost i razmjena zarobljenika. Otvorena su i diplomatska vrata za buduće rusko sudjelovanje.
Mir u Ukrajini zahtijeva "sudjelovanje i dijalog između svih strana", stoji u završnoj deklaraciji. Ima li sada mogućnosti za prave mirovne pregovore u trećoj godini rata?
DW je o tome razgovarao s dva važna predstavnika njemačke diplomacije: Rüdigerom von Fritschom, bivšim veleposlanikom u Moskvi i bivšim potpredsjednikom Savezne obavještajne službe (BND) i Christophom Heusgenom, direktorom Minhenske sigurnosne konferencije (MSC) i bivšim savjetnikom kancelarke Angele Merkel.
Von Fritsch: "Putinu nema interesa za okončavanje rata”
Oba diplomata su ugušila nade u brze pregovore s Rusijom. Jer i prije konferencije u Švicarskoj, kada je ruski predsjednik Vladimir Putin iznio svoje viđenje prekida vatre, bili su očiti suprotni stavovi.
Prema Moskvi, ukrajinska vojska trebala bi se povući iz četiri područja na jugu i istoku koje je Rusija pripojila 2022. godine i odustati od ulaska u NATO. Tada bi oružje utihnulo, rekao je Putin.
Bivši veleposlanik Rüdiger von Fritsch ne vjeruje u to. Putin, kaže on, trenutačno nema nikakav interes za okončanje ovog rata ako će njegova agresija na kraju biti nagrađena. To bi, smatra Fritsch, bio slučaj ako se njegove ideje uzmu u obzir.
Sadržajno gledano Putinova ponuda uopće nije ozbiljna, kaže šef MSC-a Christoph Heusgen. Ruskog predsjednika je, prema njegovom mišljenju, više zanimalo ometanje rada švicarske konferencije i ispitivanje reakcija.
Heusgen: "Ukrajina treba članstvo u NATO-u"
U tom kontekstu, oba diplomata sumnjaju u to da bi pregovori u skorije vrijeme mogli biti mogući. Prije svega, smatraju, "Putin mora priznati legitimnu vladu Ukrajine i predsjednika Zelenskog kao svog sugovornika”.
No oni kažu da se tako daleko još nije odmaklo. Krajem svibnja je ruski predsjednik doveo u pitanje legitimitet Zelenskog. Povod za to je bio formalni završetak njegovog regularnog predsjedničkog mandata. Međutim, on je automatski produžen u skladu s ukrajinskim propisima jer ne može biti izbora dok traje ratno stanje.
Osim toga, Rusija bi se trebala pridržavati Povelje UN-a, kaže Heusgen. Na to upućuje i završno priopćenje švicarske konferencije. "Jedinu šansu za mir vidim ako se Ukrajina u ovom konfliktu vrati na poziciju jačega", kaže čelnik MSC-a.
Rusija je daleko od ukrajinskog stava i mogućeg ishoda, kaže Heusgen. Zbog toga on ne vjeruje da će na jesen biti konferencije uz sudjelovanje Rusije. Ukrajina i njeni partneri na Zapadu, kaže, trebaju izdržljivost.
Von Fritsch: Putin se plaši pobune
Heusgen kaže ono što, vjeruje, mnogi na Zapadu ne žele čuti: u slučaju dogovora s Rusijom, Ukrajina bi trebala jača sigurnosna jamstva nego što ih sada ima.
“Po mom mišljenju, sporazum s Rusijom može biti podnošljiv za Ukrajinu samo ako ga prati članstvo u NATO-u”, kaže Heusgen. Ukrajina od 2008. godine ima jamstvo da će se moći pridružiti NATO-u, ali nema status kandidata.
Rüdiger von Fritsch također ne vjeruje u brze diplomatske uspjehe. Bivši veleposlanik u Moskvi smatra da bi Putin bio voljan uključiti se u suštinske pregovore samo ako bi njegova vlast unutar Rusije bila ugrožena.
"Vladimir Putin stalno mora kupovati odobravanje stanovništva kod kuće, on svojom zemljom vlada represijom, propagandom i stalnim podmićivanjem", rekao je von Fritsch.
On kaže da nije samo rusko gospodarstvo pod pritiskom. Kremlj se, smatra on, također boji "crnog labuda", dakle nečeg neočekivanog, poput ustanka, što bi moglo ugroziti njegovu moć.
Ovaj diplomat je kao primjer naveo prosvjede majki sovjetskih vojnika protiv rata u Afganistanu 1980-ih ili masovne demonstracije sindikata Solidarnost pod vodstvom Lecha Walese, koji je srušio komunistički sustav u Poljskoj - također 1980-ih.
"Putin se toga plaši”, kaže von Fritsch. "I mora ga se dovesti do te točke. Kada dođe do ovoga, tada će biti spreman razgovarati", kaže Fritsch. Put do toga je, prema njegovom mišljenju, jačanje Ukrajine i daljnje sankcije protiv Rusije.
Ovaj članak je izvorno objavljen na njemačkom jeziku