Scholz u Kijevu – vratio je dio povjerenja

Sam kancelar je tako visoko podigao letvicu za svoje putovanje u Kijev da je već postojao strah da on teško može ispuniti očekivanja. „Ja neću stati u red sa skupinom ljudi koji će nešto poduzeti za kratki ulazak i izlazak s terminom za fotografiranje. Ako budem putovao onda će se uvijek raditi o sasvim konkretnim stvarima", izjavio je on prije mjesec dana.

Olaf Scholz nije sam putovao u Kijev nego s još dvojicom šefova vlada iz zapadne Europe – francuskim predsjednikom Macronom i talijanskim premijerom Draghijem. Iza te trojke stoje tri gospodarski i politički najjače države u Europi. Na licu mjesta im se pridružio i rumunjski predsjednik Johannis kao predstavnik istočnih Europljana. Posjet je, istina, bio kratak i bilo je puno fotografiranja, ali on je stvarno bio puno više od običnog „dolaska i odlaska".

Velika očekivanja

Putovanje trojice zapadnih Europljana trebalo je u prvom redu biti shvaćeno kao znak europske solidarnosti s Ukrajincima. Ali, koliko god simbolike bilo u tom putovanju, važno je bilo da su gosti neke stvari i isporučili. Prije svega Olaf Scholz – jer (ukrajinske) oči su bile uperene prije svega na njega. Nakon više od 100 dana rata njemački savezni kancelar je konačno ušao u izvanredni vlak za Kijev i otišao na možda najvažnije putovanje svoje političke karijere.

Ukrajinsko vodstvo je očekivalo prije svega dvije stvari: više teškog oružja sa Zapada i zeleno svjetlo za status Ukrajine kao kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Što se tiče oružja, rezultati su samo uvjetno zadovoljavajući. Scholz je, istina, obećao daljnje isporuke teškog oružja, ali je malo rekao o vremenskoj perspektivi. To će još potrajati, iako je Scholz jako naglasio da je izobrazba ukrajinskih vojnika u Njemačkoj već odavno započela.

Kod druge točke savezni kancelar nije razočarao, nego je shvatio trenutak. Kao najjača članica EU-a, a i zbog povijesne odgovornosti on je jasno rekao: „Ukrajina pripada u europsku obitelj." Tom rečenicom je Scholz preuzeo vodeću ulogu u Kijevu koju jedan savezni kancelar mora ispuniti. Sve drugo on si nije mogao dopustiti.

Da je Zelenski tu odluku odmah nazvao „povijesnim rezultatom" bila je mudra demonstracija slaganja s Europom – unatoč svim očekivanim razlikama na dugom putu statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Pred javnošću je ukrajinski predsjednik naglasio: „Ja sam zadovoljan."

Jednog dana dio Europe

Zbog odugovlačenja i oklijevanja savezne vlade posljednjih mjeseci izgledalo je da je narušeno povjerenje Ukrajinaca (i istočnih Euroljana) u njemačku pouzdanost. Na ovom putovanju Scholzu je uspjelo barem djelomice se osloboditi imidža oklijevanja.

Zelenskom se toga dana radilo o više toga, a ne samo formalnoj perspektivi ukrajinskog članstva u Europskoj uniji. Njegova zemlja se nalazi u ratu. Njegovi sunarodnjaci pokazuju hrabrost i borbenost kakvu Europa nije vidjela od Drugog svjetskog rata. Oni svakoga dana moraju nanovo izdržati. Perspektiva da će jednog dana postati dio Europeim  pomaže. Kad je Scholz rekao da oni pripadaju Europi oni su to shvatili kao poruku da njihova borba za slobodu nije uzaludna. Ta je poruka Zelenskom potrebna i na unutarnjopolitičkom planu, jer pred tom zemljom su teški mjeseci.

Još je nešto bilo korisno za Kijev. „Ukrajina mora pobijediti u ratu", rekao je francuski predsjednik i time poslao jasnu poruku ne samo Ukrajini nego i Moskvi. I te riječi su na istoku izazvale olakšanje i nadu.

Scholz je shvatio

Ovo putovanje sigurno nije ispunilo sva očekivanja Kijeva. Osobito kod teme teškog oružja Ukrajina mira biti strpljiva. Za Zelenskog je ovoga dana ono načelno izgledalo možda čak važnije. Prije putovanja on je izjavio: „Od kancelara Scholza trebamo jamstvo da Njemačka podupire Ukrajinu." To znači da ne smije biti vrludanja između pomoći Ukrajini i odnosa s Rusijom.

Scholz je shvatio poruku i podrškom Ukrajini na putu u EU pobrinuo se za to da se njegovo putovanje u Kijev može smatrati uspješnim. To se ne smije podcijeniti. Scholz i Macron već odavno se smatraju najvećim skepticima u Europi kad se radi o Ukrajini. Njemačko-francuski dvojac simbolizira propalu politiku prema Istoku i blizinu s Moskvom. Sporazum iz Minska koji je ispregovaran pod vodstvom Berlina i Pariza je mrtav, a za Zelenskog on nije opcija. Da se tri zapadnoeuropske zemlje u Kijevu tako jasno izjašnjavaju za potporu Ukrajini kao dijelu Europe predstavlja novu kvalitetu.

Za Olafa Scholza je ovo putovanje bilo i šansa da utiša kritike njegovog dosadašnjeg kursa oklijevanja. Da bi to trajalo duže od jednog trenutka savezni kancelar sad mora ostati na tom kursu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu