Slomljena međunarodna banda krivotvoritelja

Ured savezne kriminalne policije u Wiesbadenu s podrškom pokrajinskih policijskih snaga izvršio je tijekom proteklih dana pretrese u 28 stanova, poslovnih prostora, skladišta i umjetničkih galerija u Wiesbadenu, Mainzu, Stuttgartu, Hamburgu, Kölnu i Münchenu. Istodobno je policija u Wiesbadenu uhitila i dvojcu muškaraca u dobi od 41 i 67 godina za koje se sumnja da su vođe jedne međunarodne bande krivotvoritelja umjetnina a koja se sastoji od sveukupno šestorice članova. Policija je tijekom pretresa zaplijenila oko 1.000 objekata, najvjerojatnije krivotvorenih umjetničkih djela, uglavnom slikarskih platna. Istodobno s akcijom u Njemačkoj, policija u Švicarskoj i Izraelu također je vršila masovne pretrese stanova i poslovnih prostora osoba za koje se sumnja da su članovi spomenute međunarodne bande.

Ruski, izraelski i njemačko-tunežanski državljani, osumnjičeni su za krivotvorenje radova umjetnika ruske avangarde – Kazimira Maleviča, Vasilija Kandinskog, Alekseja Javlenskog i Mihaila Larionova. Oni su ne samo kopirali njihova djela već i na pozadinu platna lijepili certifikate kojima se jamči njihova originalnost, kako bi se stekao dojam da je riječ o do sada nepoznatim radovima ovih umjetnika. Falsifikati su prodavani u Njemačkoj ali i u inozemstvu.

Prema dosadašnjim navodima policije, osumnjičeni su od 2005. godine do danas prodali više od 400 djela i pri tome zaradili od nekoliko tisuća do milijun eura po komadu. Samo dvojca uhićenih su u godinama 2011. do 2013. na kupcima u Njemačkoj i Španjolskoj zaradili ukupno više od dva milijuna eura. Predsjednik Ureda savezne kriminalne policije u Wiesbadenu Jörg Ziercke je izjavio kako su ovi pretresi i uhićenja zadali veliki udarac međunarodnoj sceni krivotvoritelja umjetničkih djela. „Istodobno, ova je akcija dokaz da je međunarodna suradnja u borbi protiv organiziranog kriminala itekako važna. Samo zahvaljujući određenoj kooperaciji s našim partnerima u Švicarskoj i Izraelu nam je pošlo za rukom uhititi dva člana ove međunarodne bande“, rekao je Ziercke.

Tržište umjetnina sve više raste a s njime i – krivotvorine

Inače, tržište umjetnina raste iz godine u godinu i to usprkos financijskoj krizi. “Krivotvorenje umjetničkih radova nije ništa novo. S time se počelo još u doba baroka, no tada je potražnja bila relativno mala. Povećanje je primjećeno u 19.stoljeću pojavom muzeja. Posebno je SAD bio taj koji se uvijek za svoje muzeje i galerije tražio umjetnička djela, budući da se umjetnost u povijesti ondje nije događala kao što je to bio slučaj u Europi”, objašnjava povjesničarka umjetnosti Susanna Partsch. Ona dodaje kako interes danas ne jenjava, nego se, naprotiv sve više povećava. Bilo da je riječ o Documenti, Biennalima ili umjetničkim sajmovima, interes publike iz godine u godinu je sve veći. Osim toga, i financijska kriza je djelomično učinila svoje, budući da mnogi danas radije svoj novac ulažu u umjetnička djela nego u nešto drugo.

Zašto baš ruska avangarda?

Dok je neke umjetnike gotovo nemoguće kopirati (primjerice, Paula Kleea budući da je on svaku sliku koju na napravio upisivao u posebne knjige), postoje neki kod kojih to nije posebno teško. Među njima su upravo pripadnici ruske avangarde. Naime, oni su kod krivotvoritelja posebno popularni i omiljeni budući da su mnoga djela tijekom ruske revolucije i doba vladavine Staljina ionako nestajala. Neka su kasnije pronađena, no veliki dio nije pronađen sve do dan danas.