1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srebrenica: Nizozemska djelomice odgovorna

27. lipnja 2017

U prvim reakcijama Fadila Memišević kaže da je presuda zadovoljenje pravde u cilju zaštite UN-a. Hasan Nuhanović ukazuje da presuda nije u skladu sa onom koju je u njegovom slučaju donio Vrhovni sud Holandije.

https://p.dw.com/p/2fTTo
Gedenken an die Opfer von Srebrenica
Foto: picture-alliance/dpa/M. De Swart

Vrhovni sud Nizozemske donio je drugostupanjsku presudu po tužbi "Majki Srebrenice i Žepe" za smrt 8.000 muškaraca i dječaka, utvrdivši da je Nizozemska samo 30 posto odgovorna za njihovu smrt. U obrazloženju presude se navodi da je postojala mogućnost od 70 posto da oni ne prežive i u slučaju da su ostali u bazi nizozemskog bataljuna u Potočarima. Time je smanjena razmjerna odgovornost države Nizozemske za smrt 350 ljudi, koji su morali napustiti bazu nizozemskog bataljuna u Potočarima,  za razliku od prvostupanjske presude u kojoj je nizozemski sud utvrdio da bi svi oni sa sigurnošću ostali na životu da su im nizozemski vojnici dopustili da ostanu u njihovoj bazi. U pravomoćnoj presudi se kaže i da će članovi obitelji 350 ljudi, koji su bili prisiljeni napustiti bazu UN-a, dobiti i materijalnu odštetu. Ne zna se u kojoj visini jer će im najprije biti ponuđeno da se izvansudski nagode, a ako ne pristanu onda to moraju riješiti sudski.

Hasan Numanović, u čijem slučaju je Vrhovni sud Nizozemske 2013. presudio da je "Država Nizozemska odgovorna za smrt njegovih najbližih" u svojoj prvoj reakciji kaže da bez detaljnog čitanja presude ne može reći što se zapravo događa niti davati bilo kakav komentar. Nakon prvih informacija iz medija, on je samo ukazao na svoju pravomoćnu presudu i citirao rečenicu iz obrazloženja presude Vrhovnog suda Nizozemske u kojoj se kaže "da su nizozemski vojnici u Potočarima trebali i morali znati da će muškarci i dječaci biti u smrtnoj opasnosti". "Smatram da današnja presuda nije u skladu s onim što sam citirao", jedino je što je u ovom trenutku DW-u mogao reći Nuhanović.

NO FLASH Gericht weist Klage gegen Niederlande wegen Srebrenica ab
Nezaštićeni ljudi u "zaštićenoj zoni UN-a" 1995.Foto: picture-alliance/dpa

"Presuda je bila očekivana", kaže Fadila Memišević, Predsjednica Društva za ugrožene narode i predsjednica Upravnog odbora Zaklade "Pravda za BiH". "Majke su bile uporne u traganju za pravdom. Ali Nizozemska je samo dio sustava Ujedinjenih naroda, koji je odgovoran za genocid u Srebrenici. Nizozemska neće priznati da je dio tog sustava, pod čijom zastavom se dogodio najveći zločin od kraja Drugog svjetskog rata. Kofi Annan, koji je u vrijeme događanja genocida obnašao veoma važnu funkciju u resoru za ljudska prava UN-a, priznao je u jednom izvještaju da Ujedinjeni narodi snose odgovornost, ali ne i krivicu. Oni su se na taj način zaštitili i kada su u pitanju budući slučajevi", smatra Fadila Memišević.

"Presuda kako bi se zaštitio sustav UN-a"

Vojnici UN-a do sada nikada nisu preuzimali odgovornost s obzirom da su svi pripadnici mirovnih misija uživali imunitet. Stoga se ova presuda na Zapadu smatra iznimkom. Je li to, bez obzira što je utvrđena djelomična odgovornost države Nizozemske koja se odnosi samo na smrt oko 350 ljudi koje su nizozemski vojnici prisilili da napuste bazu, ipak svojevrstan pomak? Po mišljenju Fadile Memišević,  to je samo baza za utvrđivanje pravde. Ali što je s enklavom, pita se ona i dodaje: "Cijela Srebrenica, a ne samo UN-baza u kojoj su bili nizozemski vojnici, je bila zaštićena zona UN-a." Stoga je presuda od utorka (27.6.2017.) za Fadilu Memišević samo djelomično zadovoljenje pravde da bi se, kako kaže, "zaštitio sustav UN-a".

Fadila Memišević dodaje sa su nizozemski vojnici tih 350 ljudi unutar baze prisilili da je napuste, a u bazi ostavili samo uposlenike kao što je bio Hasan Nuhanović kao njihov prevodilac. "Ali istjerali su one, koji su tražili zaštitu, kao što je bio njegov otac i brat. A 8.000 Srebreničana je ubijano izvan baze UN-a."

Usprkos svemu, ova bi presuda, zaključuje Fadila Memišević, mogla biti  krhka slamčica na putu ka zadovoljenju pravde pod uvjetom da se ide dalje i ne odustaje. U tom kontekstu ona ukazuje na Stalni sud za ljudska prava i Rimski statut konstatirajući da bi slučaj Srebrenica mogao imati i domino-efekt tako da bi i drugi, pomislimo na genocid u Ruandi, mogli povesti proces i tražiti odštetu. Ako je vjerovati novinskim agencijama, i 206 vojnika nizozemskog bataljuna će tužiti svoju vladu i tražiti odštetu zbog svih štetnih posljedica koje trpe u vezi s tim slučajem.