Stanovati na krovovima grada

Ideja je došla za vrijeme radnog ručka Björna Hissa i Nikolaia Jägera. Oni su upravo osnovali tvrtku za nekretnine MQ Real Estate i glasno su razmišljali u restoranu jedne velike berlinske robne kuće. Znali su prije svega što ne žele: „Željeli smo biti drugačiji, željeli smo ponuditi nešto drugo od ostalih građevinskih projekata." Znali su i da žele ponuditi gotove module za stanovanje ili posao, ali se i tu postavljalo pitanje: kamo ih postaviti?

I u Berlinu ima mnogo prostora koji su jednog dana planirani za gradnju, a mladi poduzetnici su već razgovarali s mnogim vlasnicima takvih gradilišta, o moguänosti da se barem na neko vrijeme koristi njihovo zemljište. No i oni su trebali barem nekoliko godina vremena za korištenje jer se inače čitav projekt ne bi isplatio. A tu su vlasnici izgubili svakoi zanimanje.

Tako su šutke sjedili u restoranu nad već praznim tanjurima i zurili kroz prozor dok u jednom trenutku nisu gotovo istovremeno shvatili – da upravo gledaju rješenje tog problema. Jer zurili su na gotovo prazan krov javne garaže preko puta robne kuće: „Kakvo rasipanje dragocjenog prostora", pomislili su ovi ekonomisti i shvatili su da su pronašli što traže. „Mi počinjemo graditi tamo gdje je za druge kraj" – spontano se stvorio i slogan njihove tvrtke, kaže nam Nikolai Jäger koji se specijalizirao za marketing i inovacije.

Od ideje do realizacije

I udruženje vlasnika javnih garaža potvrdio je ono što su ovi poduzetnici naslućivali: javne garaže su sve praznije i popunjenost im je oko 50 do 60%. Isto tako, kod nadzemnih javnih garaža ljudi prvo žele ostaviti svoj auto u prizemlju ili prvom katu, blizu izlaza. Vozači tek nerado voze sve do vrha i krova garaže gdje će im auto  biti na suncu ili kiši.

Dvojac je odmah počeo stvarati koncepte, što bi mogli tamo postaviti: mikro-stanove ili apartmane za studente? Urede? Možda hotele? Bili su sigurni da vlasnike garaža mogu uvjeriti u svoj projekt: „Vlasnik nema nikakvih izdataka, nego samo dodatni prihod zbog dodatnog iznajmljivanja prostora. Taj naš Skypark koncept je unosan posao za vlasnika nekretnine", argumentiraju poduzetnici.

Već postoje hoteli napravljeni od drvenih modula „ali se još nitko nije usudio koristiti površine bez dodatnog korištenja zemljišta, bez temelja, dakle već postojeće zgrade nadograditi modulima", kaže nam Jäger. „Utoliko je veći bio i otpor konvencionalnih tvrtki u ovom poslu i upozoravali su nas na tehničke, pravne i financijske aspekte."

Sve se to doista moralo dobro provjeriti za mjesta gdje bi ljudi živjeli i boravili, baš kao i pitanje hoće li se to na kraju još uvijek isplatiti. Ponuditi stanove, to je doista bio problem jer je značilo i prenamjenu dijela zgrade. Ali kad bi tamo nastao hotel – i zbog nedostatka ležajeva, projekt je dobio dozvolu. Jer i urbanistima je bilo u interesu privući ljude u te četvrti, kaže Jäger.

No onda se pojavio još jedan problem: susjedi. „Građani susjedne četvrti Friedrichshain su se odlučno usprotivili projektu. I to unatoč činjenici što tamo postoji snažna lijeva scena, podčetvrt Lichtenberg je socijalno žarište i vlada opći nedostatak stanova", kažu osnivači. Tek teškom mukom i uz mnogo uvjeravanja da tako baš svi samo imaju koristi je došlo do toga da će za šest mjeseci moći doći i prvi gosti u prvi modularni hotel sagrađen na nekoj javnoj garaži.

Do jeseni će se on prostirati na 4.500 od ukupno 8.000 četvornih metara krova javne garaže trgovačkog centra u Berlin – Lichtenhagenu. Na raspolaganju će biti 151 modul hotelskih soba i recepcija, sve zajedno na čeličnoj konstrukciji, povezano hodnicima i iza zajedničke fasade. Statika garaže predviđena da po njoj voze automobili teški barem tonu nije bila nikakav problem: „Mogli smo postaviti i dva kata soba", kaže Jäger.

Europsko drvo i ekološka gradnja

U hotel će se dolaziti liftovima dodanim na vanjsku stranu garaže, a nadležne službe su prihvatile argument po kojem kao izlazi u slučaju nužde mogu poslužiti i stubišta same javne garaže. Najveći problem je sad podići već uređene module soba na krov: u tom dijelu Berlina zato sad tamo stoji najveća pokretna dizalica koju su mogli naći u Njemačkoj koja će onda podizati module teške po osam tona i površine oko 20 četvornih metra. Svaku sobu treba podići i onda na milimetar točno postaviti na njeno ležište u čeličnom okviru.

Sve to ipak neće biti jeftino, jer su poduzetnici odlučili koristiti isključivo ekološke materijale i elemente sa certifikatom. „Mogli smo graditi i jeftinije. Ali smo željeli biti dosljedno ekološki održivi i ostvariti maksimalnu energetsku učinkovitost. Drvenom građom i ekološkim izolacijama smo mogli uštedjeti veliku količinu ugljičnog dioksida. Drvo guta CO2, a kao sirovina stalno raste nova. Svaki element postiže minimalnu potrošnju energije", kaže nam Björn Hiss. Više slojeva furnira se lijepe zajedno kako bi nastale tanki, ali stabilni zidovi od takozvanih CLT (Cross Laminated Timber) ploča. U hali se pripremaju svi drveni dijelovi kako bi izdržali svako nevrijeme i moduli se isporučuju skoro gotovi.

Dodatne pripreme postavljenih modula više neće biti, odluka je poduzetnika jer „na kraju, tako ova nekretnina onda i ostaje mobilna. Može se ukloniti sa ovog mjesta i postaviti negdje drugdje, bez da se bilo što ruši, gubi energija i da ostaje građevinski otpad" hvali se Jäger.

Od sutra, negdje drugdje

Ukupna cijena za taj hotel neće biti baš malena, preko 10 milijuna eura. Na tom mjestu bi trebao ostati 20 godina jer na taj rok je sklopljen ugovor o najmu. No poduzetnici misle da je ovo tek početak: „Ovaj koncept urbane koncentracije modulima postavlja nova mjerila za održivi razvoj hotelskih prostora u velegradovima", projekt hvali i Andreas Mattner, poslovođa tvrtke za nekretnine ECE. A Joanna Fisher, Center Managing Director je sigurna da će ovi hotelski gosti povećati frekvenciju i okolnih trgovina.

Makar je koncept iz budućnosti, unutrašnje uređenje je aluzija na prošlost: namještaj, tapete i dekoracija podsjećaju na stil socijalističke, Istočne Njemačke iz osamdesetih prošlog stoljeća. No MQ Real Estate već kontaktira sve veće vlasnike javnih garaža u Njemačkoj kojima nudi ovakvo rješenje. Jer makar će stanovnika gradova biti još više, stručnjaci smatraju da će automobila biti sve manje: osobna vozila će ustupiti pred novim oblicima zajedničkog transporta, tako da će u javnim garažama biti još više mjesta.

No isto tako nisu odustali niti svoje izvorne ideje: već su pokazali da znaju napraviti hotele, ali vide i sve skuplje cijene stanova po gradovima. „U velegradovima vidimo mnogo prostora za djelovanje. Naš koncept se može prenijeti na studentske domove ili apartmane sa dodatnim modulom kuhinje." Do jeseni će stajati 150 modula, ali već u tri godine ih žele postaviti najmanje 1000 – također i na više katova.