Susjedne zemlje kao spas za hrvatsku industriju i turizam?

Hrvatsku izuzetno ugrožava ekonomska kriza u Njemačkoj, ima li se u vidu da je upravo ona najveći hrvatski vanjskotrgovinski partner. Štoviše, kao najveća europska gospodarska sila, uzdrmana Njemačka nepovoljno djeluje i na stanje u ostalim državama Europske unije, što iz hrvatske perspektive djeluje kao neka vrsta učinka spojenih posuda. Stoga manjkove u razmjeni s Njemačkom nije lako kompenzirati preko rasta suradnje s nekim drugim ekonomijama EU-a.

Što se tiče Njemačke, u grubim crtama je sve više-manje poznato: najprije inflacija i recesija, a danas i veliki problemi sa zatvaranjem državnog proračuna, kao i npr. pad iskorištenosti kapaciteta autoindustrije, okosnice tamošnje privrede. Pad ukupne potrošnje odrazio se tako na drastično usporavanje rasta uvoza iz Hrvatske, koji trend traje kroz čitavu ovu godinu. Konačno, osjetno se smanjio i broj njemačkih turista u Hrvatskoj – ove godine ih je do mjeseca kolovoza bilo oko 120 tisuća manje negoli u istom razdoblju prošle godine.

U potrazi za alternativnim partnerima

Njemačka sa svoje strane poduzima štošta ne bi li popravila stanje, dok se hrvatski ekonomisti također dovijaju na razne načine, ili barem to planiraju, o čemu smo popričali sa našim stručnim sugovornicima. „Hrvatski izvoznici već više od godinu dana osjećaju utjecaj pada narudžbi iz Njemačke, ovisno o sektoru u kojem posluju, te se prilagođavaju koliko je moguće da bi ublažili učinak na poslovanje. Prvenstveno je riječ o pokušaju pronalaska alternativnih tržišta i klijenata te upravljanju sa zalihama i proizvodnim ciklusima", rekao je za DW Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj.

Radoš ističe da je, uvažavajući strukturu hrvatske ekonomije, evidentno da inozemno okruženje igra bitnu ulogu u definiranju gospodarskih prilika u Hrvatskoj: „Kada njemački rast uspori, sve ostale države u Europi to osjete. Ključno je da gospodarstvenici kvalitetno upravljaju poduzećima, da imaju rezerve, odnosno manevarskog prostora dok uvjeti na tržištu nisu idealni. Isto vrijedi za državu, koja vođenjem održive proračunske politike može znatno utjecati na raspoloženje financijskih tržišta prema njoj. Odnosno, na taj način može smanjiti trošak financiranja za sebe, domaće gospodarstvenike i građane."

„U tom kontekstu, internacionalizacija poslovanja je za HGK jedno od strateških područja djelovanja", naglasio je ovaj potpredsjednik glavne hrvatske gospodarske komore, dodajući kako ta institucija putem mreže predstavništava, organiziranih nastupa na međunarodnim sajmovima i poslovnim forumima, te analizama tržišta i pružanjem drugih poslovnih informacija pomaže članicama koje imaju interes za izlazak na međunarodna tržišta. Odnosno, za proširenje postojeće mreže kupaca, pronalazak stranih partnera i zajedničko nastupanje na trećim tržištima. O tome ponešto na generalnoj razini kazuju i podaci hrvatskoga Državnog zavoda za statistiku.

Kad idealan model postane rizičan

Prema statistici s te nadležne adrese, u prvih pet mjeseci ove godine je hrvatski izvoz roba porastao za 0,8 posto, ali je izvoz na području EU-a opao za 4,3 posto. No porastao je izvoz u treće zemlje, i to za 12,2 posto u odnosu na lanjskih prvih pet mjeseci. Zanimljivo je da tu kao rastuće destinacije prednjače zemlje CEFTA-e, odnosno nečlanice EU-a s područja Balkana, a prije svih Bosna i Hercegovina u koju je ove godine Hrvatska dosad izvezla 26 posto roba više nego lani do mjeseca lipnja. Nadalje su primjetni i plasmani na druge kontinente, a iznad svih su vidljivi skokovi prema SAD-u i Kini.

Zasebno pak možemo promotriti odnose u turizmu, s obzirom na činjenicu da taj sektor tvori oko jednu petinu hrvatskog BDP-a, što ga čini iznimno značajnim. No s takvom je strukturom Hrvatska posebno osjetljiva na prelijevanje raznih kriza, što treba uzeti u račun i danas, kod podbačaja dolazaka njemačkih turista. Oni su bili najvjernija klijentela hrvatskog turizma, a sad se manjak interesa nadoknađuje na susjednim tržištima, kao što su poljsko ili mađarsko. „Nije to dobro za nas, nema tajne. Kao što govore stariji akteri u ovdašnjem turizmu – kad Njemačka kihne, Hrvatska dobije gripu“, smatra Damir Krešić, ravnatelj zagrebačkog Instituta za turizam.

„Jednostavno, tako velika izloženost nije dobra ni u turizmu“, napomenuo je Krešić za DW, „gdje nam baš iz Njemačke potječe otprilike jedna četvrtina realiziranih noćenja. Bilo bi krajnje neophodno da se to diversificira, ali takvo što uopće nije lagan posao, pa će nam trebati i godine, možda čitavo desetljeće. Ne očekujmo pritom da će gosti iz udaljenijih zemalja biti lojalni, da će se vraćati poput Nijemaca koji su nerijetko vezivali i po više generacija unutar jedne obitelji koja posjećuje RH. Ovu su destinaciju, dakle, prenosili s koljena na koljeno, što jest idealno, ali je kao model vrlo rizično.“

Povratak domaćem gostu

Ravnatelj IZT-a drži kako ima smisla povezivanje s dalekim tržištima koja daju komparativno visoke rezultate u predsezoni i posezoni, a Hrvatska inače stremi prema niveliranju posjeta kroz čitavu godinu, namjesto masovne navale ljeti i pustoši izvan sezone. „Utoliko će se pravi omjer još tražiti“, nastavlja on, „a ohrabrujuće je vidjeti da ta potraga zasad daje razmjerno dobar efekt, jer se brojčanost na razini cijelog dosadašnjeg tijeka ove godine ipak održala. Zabrinjava nas, doduše, pad u jeku sezone, zbog previsoko dignutih cijena u Hrvatskoj, što je prekinulo rast posjeta od proljeća.“

„Ipak, zna se da nijedan turizam ne može biti stabilan bez jake domaće potražnje, i one iz susjedstva, pa Hrvatska mora ozbiljnije povesti računa o tome“, zaključio je Damir Krešić. Drugim riječima, tržišta zemalja povezanih sporazumom o slobodnoj trgovini CEFTA, koji je RH napustila da bi ušla u EU, mogla bi postati nanovo sve aktualnija za hrvatske ugostitelje i privrednike općenito.

No pomogao bi i viši standard domaćeg stanovništva, koje na godišnje odmore putuje sve manje. Pa Jadransko more oni iz unutrašnjosti RH vide u većini slučajeva samo ako ih tamo čeka nekakav sezonski posao.