Tenkovi i streljivo umjesto socijalne pomoći i mirovina?

Kancelar Olaf Scholz (SPD) uzbudio je duhove u političkom Berlinu kada je prošlog vikenda u intervjuu za list Süddeutsche Zeitung rekao: „Moj cilj je da, nakon isteka specijalnog fonda, financiramo Bundeswehr iz redovnog državnog proračuna."

Specijalni fond – to je sto milijardi eura koje je vlada stavila na raspolaganje njemačkoj vojsci prije dvije godine, nakon ruskog napada na Ukrajinu. Financiran je kreditima.

Udvostručenje proračuna za obranu?

Ali, prema sadašnjim planovima, novac će biti potrošen već 2027. Nabavljeno je streljivo i naručeni skupi sustavi naoružanja. Ali, samo do 2027.

Stručnjaci su izračunali da će poslije toga umjesto oko 52 milijarde eura koje su ranije bile predviđene za obranu, u državnom proračunu biti potrebno više nego dvostruko više: 108 milijardi eura.

Ti dodatni troškovi trebalo bi jednostavno „…biti ušteđeni na drugom mjestu", kao što je to Scholz usput primijetio u intervjuu.

To se može učiniti samo u najvećoj proračunskoj stavci, onoj za socijalu. Ove godine država izdvaja oko 176 milijardi eura, više od trećine ukupnog proračuna, za nezaposlene građane, za druge socijalno ugrožene skupine i za umirovljenike.

Kiesewetter: „Bez sigurnosti nema ni socijalnog proračuna"

Roderich Kiesewetter, stručnjak oporbenog CDU-a za obranu, također smatra da njemačka vojska (Bundeswehr) treba više novaca da bi mogla djelovati kao istinski moderna vojska i braniti zemlju od mogućeg napada.

Kiesewetter je bivši vojni časnik, a danas je zastupnik u njemačkom parlamentu (Bundestag) i slaže se s povjerenicom Bundestaga za obranu Evom Högl iz redova SPD-a koja procjenjuje da je potreban iznos od 300 milijardi eura.

U intervjuu za DW, Kiesewetter podsjeća na mnoge krize koje su pogodile Njemačku u vrlo kratkom vremenskom razdoblju: ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, na primjer.

„U ovoj situaciji imperativ je da se stanovništvu konačno jasno stavi do znanja da moramo promijeniti prioritete ako želimo nastaviti živjeti u slobodi i demokraciji", kaže parlamentarni zastupnik najveće oporbene stranke.

Bez nužne sigurnosti gospodarstvo bi dugoročno bilo upropašteno, a bila bi neophodna i potpuno drugačija ograničenja u proračunu za socijalna davanja ako bi se, na primjer, Ukrajina raspala i ako bi bili raseljeni milijuni ljudi.

Künert tvrdi: Scholz je pogrešno shvaćen

Kiesewetterov zaključak glasi: „Mislim da je suprotstavljanje troškova obrane i socijalnog proračuna apsolutno pogrešna rasprava, s obzirom na prijetnju kojoj je Njemačka također izložena."

Ipak, isprva je nastalo veliko uzbuđenje, posebno među socijaldemokratama i zelenima. Tenkovi i oružje umjesto socijalne pomoći građanima i mirovina? Tako glase mnogi naslovi u njemačkim medijima.

Prema riječima glavnog tajnika SPD-a Kevina Künerta, Scholz je u intervjuu bio pogrešno shvaćen: Künert je za javni servis ARD rekao da su socijalna sigurnost i teritorijalna sigurnost Njemačke, Europske unije i NATO-a „dvije neodvojive strane iste medalje".

Ukinuti kočnicu zaduženja?

Zastupnik u Bundestagu Ralf Stegner (SPD) je konkretniji. On je za magazin Spiegel rekao da unutarnju i vanjsku sigurnost „nikada ne bi trebalo suprotstaviti društvenoj koheziji". Zato je, dodaje, „neophodan ili poseban fond za modernizaciju naše zemlje ili bar reforma kočnice zaduženja". Stegner je upozorio da bi veća vojna potrošnja, štednja na socijali i istovremeno poštovanje kočnice zaduženja ojačali desničarske populiste.

Zeleni su za obnavljanje specijalnih fondova

I to je zapravo ono o čemu se radi: zakonska kočnica zaduženja predviđa nove kredite samo u vrlo ograničenom obujmu. Za dodatno financiranje Bundeswehra vlada je zato izabrala kontroverznu konstrukciju specijalnog fonda. To su nova zaduženja koja se preuzimaju izvan proračuna. Ali vlada ne može stvarati takve posebne fondove u nedogled – tako se vjerojatno može shvatiti Scholzov komentar.

Ipak, predsjednica stranke Zeleni Ricarda Lang vjeruje da je takav put moguć. Ona je u ponedjeljak u Berlinu izjavila: „To bi bio način da osiguramo dovoljnu potrošnju za obranu. Financiranje ne može doći samo iz redovnog proračuna. Moramo osigurati da sigurnosna situacija ne bude konkurencija socijalnoj sigurnosti u zemlji."

FDP se zalaže za prepakivanje budžeta

No liberali (FDP), najmanji koalicijski partner u vladi, očigledno imaju manje problema sa socijalnim rezovima. Alexander Müller, stručnjak te stranke za obranu, za tjednik Spiegel je rekao: „Potrebno nam je više sredstava za trajno financiranje troškova osoblja, zaliha i streljiva. To se ne radi s novim zaduženjima, nego se moraju promijeniti prioriteti u državnom proračunu."

Sve u svemu, rasprava je tek počela, ali se već vrti u krug: kočnica zaduženja zabranjuje nove kredite za proračun. Da bi se to ograničenje suspendiralo, vladi je potrebna dvotrećinska većina u Bundestagu, a time i glasovi oporbe, odnosno CDU-a i CSU-a. Ali oporba to odbija.

Dakle, opet nova posebna sredstva? Specijalni fondovi? To izgleda najvjerojatnije. Nitko ne poriče da se Bundeswehr pod hitno mora modernizirati.