Tko će biti kriv ako BiH ostane bez svoje imovine?

Analitičar Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Duljko Hasić tvrdi da su vlasti u BiH malo toga poduzele kako bi zaštitile i vratile imovinu bh. poduzeća u bivšim jugoslavenskim republikama. „Bh. vlasti nisu potpisale sporazume o imovinsko-pravnim odnosima sa Srbijom i Hrvatskom gdje se i nalazi najviše imovine bh. pravnih subjekata. S druge strane, vlasti u BiH nisu formirale odgovarajuće agencije za zaštitu te imovine. Tek je prije nekoliko dana osnovana Direkcija za pasivnu bilansu koja će voditi računa o imovini bh. poduzeća“, kaže Hasić. Iako njegovo imenovanje na položaj direktora Direkcije za upravljanje pasivnim bilansom poduzeća i banaka Federacije BiH još nije potvrđeno u Domu naroda Parlamenta Federacije, Senad Rahimić je za Deutsche Welle najavio „ofanzivu“ u borbi za zaštitu i povrat imovine bh. Tvrtki firmi, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na oko milijardu KM.

Optužbe na račun poslijeratne vlasti

„Samo Gradac (u Republici Hrvatskoj), koji je mala sredina, ima 66.000 kvadratnih metara hotelskog prostora naših poduzeća. Prema broju objekata, najviše potraživanja imaju Agrokomerc, Šipad Export-Import, Šipad Komerc i Tvornica duhana Sarajevo. Ako govorimo o ukupnoj vrijednosti imovine, u vrhu su Šipad Export-Import, Šipad Komerc te rudnici i željeznice koji imaju velika odmarališta u Dalmaciji“, kaže Rahimić. Za slabe rezultate u ovom procesu oporba optužuje poslijeratnu vlast. Predsjednik Demokratske narodne zajednice (DNZ) BiH Rifat Dolić je kao poslanik u Parlamentu BiH više puta pokretao pitanje imovine Agrokomerca. On tvrdi da je BiH posljednja u regiji donijela propise za registriranje i povrat imovine „što su iskoristile kriminalne grupe“.

Protuzakonito raspolaganje imovinom

„Kao primjer suradnje domaćih i inozemnih kriminalaca na polju prisvajanja imovine BiH je i otimanje oko 600 kvadratnih metara poslovnog prostora Agrokomerca u Zagrebu u tržnom centru Zagrepčanka vrijednog više od 3 milijuna KM. Na žalost, puno je takvih primjera“, kaže Dolić. Dolić upozorava i na primjere „etničke naklonosti“ domaćih službenika prema zemlji u kojoj se nalazi imovina BiH. „Tako službenici iz reda hrvatskog naroda pokazuju naklonost kada je u pitanju imovina BiH u Hrvatskoj, dok srpski službenici ispoljavaju naklonost kada je riječ o imovini BiH u Srbiji“, kaže Dolić.

Duljko Hasić kaže da dijelovi imovine pojedinih bh. Tvrtki nikada nisu uknjiženi. „Svakako da su direktori pojedinih bh. poduzeća s „mešetarima“ iz susjednih zemalja iskoristili priliku i dio neuknjižene imovine prodavali ili iznajmljivali“, kaže Hasić. Hasić tvrdi da vlasti u Hrvatskoj i Srbiji nisu dozvolile jednostavniji postupak povrata imovine te da su sve upućivali na sudove kako bi tamo tražili svoja prava, ne uvažavajući Ugovor o sukcesiji. Međutim, upozorava da to neće opravdati neaktivnu bh. vlast ako BiH ostane bez značajnog dijela svoje imovine.