Tko i zašto glasa za AfD?

Alternativa za Njemačku (AfD) je desničarska stranka osnovana 2013. Nakon što je gotovo nestala s političkog krajobraza, sada ponovo bilježi uspjeh kod birača. No tko zapravo bira stranke poput AfD-a?

Saska-Anhalt je podijeljena. Na sjeveru ove (istočne) njemačke savezne pokrajine prevladavaju birači Kršćansko-demokratske unije (CDU) Angele Merkel. No jug je čvrsto u rukama desničara. To je područje na kome dominiraju rudarstvo i kemijska industrija. „U pitanju su ljudi koji su u posljednjih 25 godina doživjeli mnogo biografskih i političkih prijeloma“, kaže sociolog iz Magdeburga David Begrich: „Politički uzori koje su imali prije i poslije pada Berlinskog zida su nestali. Među tim ljudima je spremnost na biranje AfD-a vrlo velika, a jak je i osjećaj post-demokratske nemoći.“ Mnogi na jugu Saske-Anhalta se osjećaju preopterećenim i izopćenim. Za njih AfD ima savršenu poruku: ostanite onakvi kakvi ste.

Da se podsjetimo: poslije njemačkog ujedinjenja, u Bitterfeldu i okolini je posao izgubilo oko 31.000 građana. A onda je proklijala nada: entuzijasti iz Zapadnog Berlina su obećali da će tamo biti sagrađena „Solarna dolina“. Počela je proizvodnja solarnih ćelija; radnici Bitterfelda su dobili posebnu autobusnu liniju koja je povezivala tvornicu s glavnom željezničkom stanicom. U pogonu je za njihovu djecu otvoren vrtić. Kao u socijalizmu. A danas od čitave te zlatne groznice više nema ni traga ni glasa. Tvornice zjape prazne, zarasle u korov. Tako je nekada ponosna industrijska regija u ujedinjenoj Njemačkoj doživjela svoju drugu propast.

„Ponovo kao u DDR“

Bilo je to previše za ljude u toj regiji. Oni ne žele useljenike u svojoj blizini, jer smatraju da su zakinuti, da su ih političari ostavili na cjedilu. Iako tamo gotovo da i nema izbjeglica. I zato mnogi u Alternativi za Njemačku vide neku vrstu predsjednika razreda koji će artikulirati i riješiti njihove probleme. Kao stranku koja u vidokrugu ima prije svega domaće njemačko stanovništvo - i nikog drugog, pogotovo ne izbjeglice ili migrante.

U Berlinu smo prisustvovali zanimljivom sastanku. AfD je pozvala građane na upoznavanje. U za to rezerviranoj dvorani jednog argentinskog restorana, 30-ak ljudi sjedi za dugačkim stolom. U pitanju su potencijalno novi članovi stranke. Većina su muškarci. Ima nekoliko mladih, ali dominiraju lica starijih. Dobar dio su umirovljenici. „Imam dojam“, kaže jedan od njih, „da etablirane stranke vode politiku usmjerenu protiv interesa njemačkog naroda“. „Ja sam bila građanka DDR-a“, govori jedna od malobrojnih prisutnih žena, „i nisam htjela da ponovo doživimo takve okolnosti, a na najboljem smo putu da se to ostvari. U DDR sam radila kao učiteljica, imala sam dovoljno da preživim, imala sam krov nad glavom, ali nije bilo slobode mišljenja, slobode govora.“

Svaki deseti Nijemac - za AfD

Spandau, Wedding, Wilmersdorf ili Marzahn: svejedno iz koje berlinske četvrti su došli – svi ti ljudi imaju iste motive. Ovo upoznavanje je potvrdilo ono što su već pokazala istraživanja o sljedbenicima AfD-a, kaže sociolog Peter Matuschek: „Članovi i birači ove stranke nisu heterogeni kao što je to slučaj sa onima koji slijede tradicionalne velike stranke. Birači AfD-a imaju plaću veću od prosječne, to jest, veću od birača drugih stranaka, ali su pesimisti kada je riječ o razvoju ekonomske situacije. Među tim ljudima je izražen strah od gubitka statusa – to je srednji sloj koji se boji pada.“

Birači su se okretali AfD-u i zbog velikog broja izbjeglica. Slogan „Uspjet ćemo!“ Angele Merkel, koja se odnosi na prevladavanje izbjegličke krize i integraciju novopridošlih, ti ljudi nisu shvatili kao poruku ohrabrenja, nego kao prijetnju. Prema posljednjim anketama, kada bi sutra bili održani izbori, svaki deseti Nijemac bi glasao za AfD. Tu ništa ne mijenja ni borba za vlast u okviru stranke između njezine predsjednice Frauke Petry i njezinog poslanika u pokrajinskom parlamentu Baden-Württemberga Jörga Meuthena. Sukob između njih dvoje je posljednjih dana malo smiren, mada će njegovo definitivno rješenje donijeti tek konvencija stranke koja će biti održana sredinom kolovoza.

Distanciranje od ekstremista i oštar jezik

Mnogi se pitaju i kakvi su odnosi između AfD-a i desno-ekstremne Nacional-demokratske stranke Njemačke (NPD). Trenutno su distancirani, ali ranije nisu bili takvi, kaže politolog Sveučilišta u Rostocku Christian Nestler: „AfD je u početku podržavala neke zahtjeve NPD-a u pojedinim općinama, što inače nije uobičajeno – obično se ide na izopćavanje te stranke. Ali, to se promijenilo. NPD je tako najavio da je u pojedinim izbornim jedinicama spreman odreći se svojih direktnih kandidata u korist kandidata AfD-a, ali Alternativa to nije prihvatila.

S druge strane, pomladak AfD-a je gajio prisne kontakte s desno-ekstremnim „Pokretom za identitet Njemačke“ poznatim po netrpeljivosti prema strancima i širenju rasnih teorija, zbog koje se nalazi i pod prismotrom Službe za zaštitu ustavnog poretka. Sada se uprava mladih Alternativaca javno distancirala od spomenutog pokreta. Što se tiče šefice stranke Frauke Petry, ona voli povlačiti crvene linije razgraničenja prema ekstremnim grupama i strankama, ali nije joj strano kršenje pravila korektnog političkog izražavanja jer time uvijek zadobiva naklonost određenih krugova potencijalnih birača. Politolozi smatraju da ona u tome postupa po uobičajenom šablonu desničarskih političara – poslije jedne sporne izjave, „spušta se lopta“ i tvrdi da je izjava istrgnuta iz konteksta ili zlonamjerno interpretirana.