Tko nema novaca, živi u "hotelu mama"

Nezaposlen on nikada nije bio: 28-godišnji Hrvat Saša B. ima fakultetsku diplomu iz industrijskog menadžmenta i radi u auto industriji. Ali plaća mu ipak nije dovoljna za plaćanje vlastitog stana. Mjesečno zarađuje preračunato manje od 700 eura i ne može si platiti stan sa svim režijama i još imati dovoljno za život. "Živim u Splitu s majkom iz čisto financijskih razloga", objašnjava mladi stručnjak koji ne želi navesti svoje ime. "Naravno da bih rado imao više privatnosti, da mogu vrijeme provoditi sa svojom djevojkom ili za tulume. Ali nije ni loše živjeti s roditeljima", dodaje Saša B.

Do tog su zaključka došli mnogi mladi ljudi u Europi, objašnjava sociolog Gerardo Meil sa Autonomnog Sveučilišta u Madridu. "Obiteljske strukture su se promijenile, danas su djeca autonomnija, imaju više sloboda, ne moraju se više pridržavati strogih pravila. Ta nova sloboda dovodi do toga da mladi dulje ostaju živjeti s roditeljima", smatra Meil. Ali glavni razlog ipak nije dobrovoljno ostajanje u roditeljskom domu - u prvom redu nedostaje financijskih sredstava za samostalni život.

Djevojke ranije odlaze

Sociolog Gerardo Meil je usporedio podatke iz europskih zemalja o tome koliko rano odnosno kasno mladi odlaze iz roditeljskog doma i došao je do zanimljivih podataka. Najdulje s roditeljima žive mladi u Hrvatskoj: 77,5 posto mladića do 34. godine starosti živi "kod kuće". Nakon Hrvata slijede Bugari s 72 posto i Grci s 62 posto. I u Rumunjskoj, Poljskoj ili Mađarskoj više od polovice mladića te dobi još živi s roditeljima, jednako kao i u kriznim zemljama poput Španjolske, Italije ili Portugala. S druge strane u vlastiti stan najranije se sele mladi u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj. Relativno rano iz roditeljskog se doma sele i mladi u Njemačkoj. Zanimljivo je pritom da u svim zemljama djevojke ranije napuštaju roditelje od mladića, često zajedno sa svojim partnerom.

"Između nužde i udobnosti"

Rodothea Seralidou je već svoj 18 rođendan slavila u svom unajmljenom stanu u Ateni. Podrijetlom iz Njemačke ona je u domovini svojih roditelja odlučila studirati pravo. "Moji su roditelji i dalje u Njemačkoj i slali su mi novac svaki mjesec. Uz to sam davala instrukcije i sama zarađivala", priča Seralidou koja danas radi kao novinarka.

Ona potvrđuje da je česti nedostatak financijskih sredstava razlog ostajanju uz roditelje, ali to nije sve: "Tu dolazi još i određena doza komocije. Mnogi moji prijatelji u Grčkoj kažu: pa ja ionako radim po čitav dan, onda je baš zgodno doći kući i mama je skuhala ručak i sve pospremila." Po mišljenju novinarke najbolji je ipak srednji put: "Biti samostalan, ali kada treba, biti u mogućnosti računati na pomoć roditelja."

To važi i za Christiana Mertmanna. Ovaj njemački student se od kuće odselio nakon mature i sada živi u Kölnu. Tu je zajedno s nekoliko poznanika unajmio stan i studira povijest umjetnosti. Prije toga je međutim studirao u Enschedeu u Nizozemskoj i u austrijskom Grazu. Roditelji ga financijski potpomažu, ali on je uvijek uz to još i radio. "Moji roditelji smatraju da je dobro što sam se odselio. Kažu da je važno da se sam brinem za sebe. Ali da smo živjeli u gradu poput Kölna, gdje postoji veliko sveučilište, mislim da se ne bih odselio." Neovisnost je važna, ali čovjek nije neovisan samo zbog toga što ne živi s roditeljima, "već tek onda kada je u stanju sam svoj stan i plaćati", naglašava Christian. A do tog trenutka će, barem što se njega tiče, proći još dosta vremena.