U zapećku njemačke vanjske politike

Kada se raduje jedan civilni stručnjak? Onda kada više ništa ne čuje o sukobu koji je okončan uz njegovu pomoć. Taj gotovo nevidljivi posao u okviru jedne mirovne misije nikada nije bio u fokusu njemačke vanjske politike. A nije to ni danas. „Mirovni rad nije seksi", izjavila je Franziska Brantner iz stranke Zeleni. Ona je govorila iz vlastitog iskustva jer je u njemačkom parlamentu (Bundestag) na čelu istražne komisije koja se bavi ovim temama.

Dok se o misijama njemačke vojske Bundeswehra u inozemstvu raspravljalo nadugo i naširoko, misije civilnih savjetnika gotovo uopće nisu ozbiljno shvaćane. Brantner kaže da su upravo oni u ratovima i konfliktima imali najteži dio posla. Oni su se brinuli za ponovnu uspostavu stabilnog, socijalnog i ekonomski uspješnog društva. „To je veliki izazov kod kojeg, na žalost, često doživljavamo neuspjeh", izjavila je  Brantner.

"Preuzimanje veće odgovornosti"

Prije preuzimanja vlasti današnja njemačka vlada je najavila da će preuzeti veću međunarodnu odgovornost i na području diplomacije i civilnog menadžmenta u rješavanju sukoba, dakle odgovornost kada je riječ o medijatorima, političkim savjetnicima ili izbornim promatračima. Četiri godine kasnije broj civilnih stručnjaka se povećao, a pravni okviri za njihove misije su se poboljšali. 

Središnju ulogu u tome ima „Centar za međunarodne mirovne misije“ (ZIF) u Berlinu koji pronalazi stručno osoblje, dodatno ga obučava i zbrinjava. „Pojam ´civilni stručnjak´ se u posljednjih 15 do 20 godina zaista etablirao”, kaže Almut Wieland-Karimi, šef ZIF-a, koji je osnovan 2002. godine na zahtjev tadašnje njemačke vlade i parlamenta. Trenutno se u bazi podataka ZIF-a nalazi 1.500 stručnjaka. Među njima su izborni promatrači, pravnici, inženjeri i stručnjaci za administrativna pitanja. 

Širom svijeta je u misijama trenutno 150 civilnih stručnjaka, prije svega u mirovnim misijama UN-a, EU-a i OESS-a. Za jednu značajnu i važnu zemlju kakva je Njemačka to nije veliki broj. Njemački stručnjaci smatraju da se taj broj mora povećati. „Bez obzira gdje putujemo, uvijek nam svi kažu: molimo vas da nam pošaljete više stručnjaka“, kaže Franziska Brantner.

Prema navodima potpredsjednice njemačkog parlamenta Edelgard Bulmahn, Njemačka trenutno za civilni krizni menadžment izdvaja 1,5 milijardi eura. Ova političarka se žali da je to u usporedbi s izdacima za vojsku „vrlo neuravnoteženo“.  Ona se zalaže za postepeno povećanje budžeta na 10 milijardi eura godišnje.

Više novca

Političar iz stranke CDU-a Norbert Röttgen kaže da Njemačka mora spoznati kako se s „ovakvom vrstom angažmana naši nacionalni interesi shvaćaju ozbiljno i da to košta određeni iznos novca". On kaže kako može zamisliti povećanje izdataka za civilni angažman usporedno s izdacima za Bundeswehr. 

Oporba to vidi nešto drugačije. „Angažman u mirovnim misijama želimo ojačati neovisno od vojske", kaže Franziska Brantner i dodaje: „Najbolje u suradnji s europskim partnerima." Nezamislivo je da funkcionalni projekti na pomirenju u Maliju bivaju okončani zbog nedostatka novca.

Jačanje ZIF-a

Centar za međunarodne mirovne misije kratko prije svog 15. rođendana ističe pozitivne rezultate: zahvaljujući novim zakonskim odredbama civilni će stručnjaci ugovore ubuduće sklapati sa ZIF-om, a ne s Ministarstvom vanjskih poslova.

Za civilne stručnjake to znači da su bolje osigurani ako im se nešto dogodi za vrijeme misije. „Sretni smo zbog toga“, kaže Wieland-Karimi. Time će se povećati i sredstva za ZIF. Dok su slične ustanove, kao što je "Pearson Peacekeeping Centre" iz Kanade, morale biti zatvorene zbog manjka novca, ZIF se razvija i s 50 zaposlenih je u međuvremenu postao „model za druge države“.