1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ukusno je - ako je iz Njemačke

R. Breuer5. listopada 2013

Njemačka se možda ne povezuje odmah s hranom i specijalitetima, ali njemački proizvodi - kobasice, sirevi ili slatkiši se traže u čitavom svijetu. Svaki treći euro taj sektor ubire u izvozu. Što ih čini tako omiljenima?

https://p.dw.com/p/19tn9
Njemački obrok
Foto: Fotolia

Pet dana u godini se Köln pretvara u središte sladokusaca. To su dani kad traje Anuga, vodeći svjetski sajam prehrambene industrije i gdje mirisi i ukusi iz cijelog svijeta zavode rijeke (samo stručnih) posjetitelja. Tako je i ove subote (5.10.) kad počinje Anuga i na kojoj će do 9. listopada predstaviti svoje proizvode oko 6000 proizvođača životnih namirnica iz cijelog svijeta, među kojima je i petnaestak iz Hrvatske.

Ali naravno, sajam u Kölnu je prije svega "domaći teren" za njemačke proizvođače. "Naš izvozni hit su svakako meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi kao što je na primjer jogurt. Traženi su naravno i slatkiši - od karamele do čokolade. I naravno, pekarski proizvodi te alkoholna pića," kaže Stefanie Lehmann iz Udruge njemačke prehrambene industrije.

Iako se Njemačka prije svega povezuje sa strojevima, automobilima i kemijskom industrijom, zapravo je prehrambeni sektor u Njemačkoj četvrta najveća industrijska grana. Od siječnja do rujna ove, 2013. godine proizvođači životnih namirnica ostvarili su za skoro tri posto veći promet nego u istom razdoblju prošle godine. Svaki treći euro zarađuje se u izvozu. "Najveći dio od izvoza živežnih namirnica odlazi u druge zemlje Europske unije, 77%. Obzirom da zbog krize tamo potrošnja pada, vlada trend izvoza u zemlje izvan Unije", objašnjava Stefanie Lehmann. To znači prije svega zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Švicarske, a potencijala ima i u zemljama Azije.

Trgovinske prepreke - dlaka u juhu

Unutar Europske unije već odavno nema nikakvih prepreka za proizvođače hrane, ali izvan njega vladaju druga pravila, što kad je riječ o carinama, a što posebnim propisima. Mnoge zemlje traže vlastite, posebne postupke registracije proizvoda, imaju svoja pravila o sigurnosti namirnica, što mora pisati na natpisu proizvoda, kako se određuje datum trajanja... "Sve su to prepreke koje osobito malim i srednjim poduzećima uvelike otežavaju život", objašnjava glasnogovornica. Pogotovo Rusija, mada je odnedavno članica Svjetske trgovinske organizacije, trudi se tako otežati život stranim, pa tako i njemačkim proizvođačima.

Trgovina u Rusiji
Rusija je na zlu glasu među izvoznicima jer stalno izmišlja nove prepreke za proizvođače hraneFoto: picture-alliance/dpa

Pogođena su i velika poduzeća poput Tönnies, ali ova tvrtka nipošto ne želi odustati od tog važnog tržišta: "Rusija je veliko tržište, zemlja je ogromna, a makar nam ponekad bacaju klipove pod noge i posao ne ide tako kako bi mogao ići, Rusija je za nas veoma zanimljivo tržište."kaže Josef Tillmann koji upravlja mesoprerađivačkom tvrtkom Tönnies Lebensmittel GmbH.

I ovaj proizvođač otprilike jednu četvrtinu svog izvoza šalje u zemlje van Europe. Pored Rusije su im sve važnija tržišta Azije, osobito Kine, Japana i Južne Koreje. Pored mesnih prerađevina, tamo odlazi i mnogo mliječnih proizvoda iz njemačke.

Njemačko mlijeko je ukusno - i sigurno

Hermann Cordes iz udruge Deutsche Milchkontor objašnjava jednostavnu činjenicu: "Ovdje u Europi imamo dobre klimatske uvjete za stočarstvo, dobro obučene poljoprivrednike koji proizvode i prerađuju mlijeko. Može se očekivati kako će ovdje proizvodnja mlijeka rasti i u godinama koje dolaze tako da moramo tražiti nova tržišta. Potrošnja mlijeka u Njemačkoj pada, a i u Europi se veća potrošnja može očekivati u još samo nekoliko zemalja." S druge strane su nove industrijske zemlje gdje ne raste samo broj onih koji si mogu priuštiti njemačke mliječne proizvode, nego je sve razvijenija i logistika kojom se ti proizvodi sigurno mogu dovesti do potrošača.

Povrh toga, tu je i sigurnost: osobito nakon skandala s otrovnom dječjom hranom, mnogi su spremni platiti više za proizvod iz ove zemlje gdje će biti sigurni da se tako nešto ne može dogoditi, objašnjava Hermann Cordes. Zato ta udruga već ostvaruje 37,5% prometa u izvozu, a svoje urede ima i u Moskvi i Šangaju.

Dječja hrana u trgovini u Kini
Nakon svakog skandala sa hranom, raste potražnja za proizvodima iz NjemačkeFoto: picture-alliance/dpa

Ali da li njemačka kobasica u Šangaju doista ima isti okus kao i u Bavarskoj - ili se ipak čine ustupci lokalnom ukusu i običajima? Stefanie Lehmann tvrdi - ako se nešto prodaje kao njemački specijalitet, onda on mora imati i isti ukus kao i u nekom Gasthaus-u u srcu Njemačke. Ali postoji i problem ako se proizvod izvozi u, na primjer tropska predjela, gdje će se onda morati prilagoditi da izdrži tamošnju klimu.

Ali što je s okusom? Gospođa Lehmann ipak priznaje: da, možda se recept može malo promijeniti da se prilagodi tamošnjem ukusu. No u svakom slučaju, ono što će biti izloženo na sajmu Anugi je "pravog", izvornog okusa.