1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Vrijedi li išta zvanje prvostupnika?

Nemanja Rujević (ard)13. kolovoza 2012

Klasične diplome i četverogodišnji studiji u Njemačkoj ne postoje već gotovo deset godina. Studenti nakon tri godine stječu zvanje prvostupnika, a nakon dodatne dvije postaju magistri struke. Većina ih bira ovo drugo.

https://p.dw.com/p/15oMS
Mit Tränen in den Augen verfolgt die Studentin Anastasia Pawlowna Abramowa aus Russland am Freitag (03.06.2005) die Zeugnis-Zeremonie der International University Bremen (IUB). Nach drei Jahren auf dem Campus erhielten 170 Studierende aus 40 Nationen ihren Bachelor of Arts oder Bachelor of Science. Zusätzlich erhielten vier Studierende den Master of Arts und weitere den Doktortitel. Das Durchschnittsalter der Absolventen liegt bei 22 Jahren und die Erfolgsquote des Bachelor bei sehr hohen 89,9 Prozent. Foto: Ingo Wagner dpa/lni +++(c) dpa - Report+++
Bachelor Abschluss Zeremonie der IUBFoto: picture-alliance/dpa/dpaweb

Ana Nikiforov studira poslovni menadžment u Kölnu. Upravo dovršava rad kojim bi trebala steći zvanje prvostupnice. Ali, Ana se, kao i mnogi drugi, osjeća nesigurno da bi se zaposlila nakon 3 godine studija. „Učimo teorije koje nemaju mnogo veze sa realnošću. Naravno, mnoge stvari su izbačene iz nastavnog programa kao bismo ga uopće mogli savladati u tako kratkom vremenu“, kaže Ana.

Studirate li po Bolonjskom sustavu, uglavnom je bitno da skupljate bodove – stoga nije ni čudo što se studenti nakon tri godine osjećaju slabo pripremljenima. Tako se 80 posto njih u Njemačkoj odlučuje na nastavak školovanja do zvanja magistra struke. Postoje i drugačiji primjeri – Natali je, recimo, nakon završetka preddiplomskog studija počela raditi, a diplomski studij upisala je tek kasnije. „Teško mi je shvatiti kako netko odmah nakon tri godine studija može odabrati što će specijalizirati, bez da je pritom radio u toj struci. Nakon završetka preddiplomskog studija studenti bi trebali malo raditi kako bi se mogli bolje orijentirali i pronašli u nekom zanimanju, a tek onda odabrati što će specijalizirati, savjetuje Natali.

Je li reforma uspjela?

Natali danas vodi odjel prodaje u firmi koja proizvodi kozmetiku za njegu usana – dobar posao za mladu obrazovanu ženu. Zato ona smatra da je reforma visokih studija bila pun pogodak. S njom se u potpunosti slaže i Thomas Sattelberger iz Njemačke udruge poslodavaca. „Reforma funkcionira već deset godina, ali uz određene poteškoće. Ali, prvostupnici su u Njemačkoj vrlo dobro plaćeni i poslodavci ih cijene.“

Njegovo mišljenje ne dijele na sveučilištima. Predsjednik Konferencije visokih škola Horst Hippler nije u potpunosti zadovoljan reformiranim studijem: „U međuvremenu se situacija nešto popravila jer smo strukturirali studijske programe i prilagodili sadržaj studija. Ali, studiji Njemačkoj sve češće imaju karakter priučavanja, a to nije trebalo tako biti

Schulabgänger bei der Aufnahmeprüfung an der Universität von Madrid in der Fakultät für Zahnmedizin, aufgenommen am 12.06.2007. Foto: J.I. Pino +++(c) dpa - Report+++
Studiranje po Bolonjskom programu često je prelijetanje gradiva uz mnogo bubanjaFoto: picture-alliance/ dpa

Ana, studentica s početka priče u međuvremenu je odlučila upisati i diplomski studij. Uvjerena je da će tako lakše naći željeni posao.