"Za koliko je novca Orbán prodao Mađarsku?"

Posljednji je put jedna mađarska diplomatska gesta imala ovakve geopolitičke posljedice u lipnju 1989. Tada su mađarski šef diplomacije Gyula Horn i njegov austrijski kolega Alois Mock prerezali žicu na granici između dviju zemalja i time simbolično označili kraj Željezne zavjese između Istoka i Zapada.

Gesta s posljedicama

Za razliku od geste od prije 23 godine, danas se radi o gesti koja bi mogla imati katastrofalne geopolitičke posljedice. Izručenje osuđenog ubojice iz Mađarske u Azerbejdžan, gdje je on u rekordno kratkom roku pomilovan, intenziviralo je napetosti između Armenije i Azerbejdžana i dovelo je regiju Kavkaza pred rub novog rata.

Dok Sjedinjene Američke Države (SAD), Europska unija (EU) i NATO kriznom diplomacijom između Armenije i Azerbejdžana pokušavaju spriječiti najgore, mađarska se vlada suočava sa sumnjom da je s Azerbejdžanom sklopila moralno sumnjivi "posao". Za izručenje ubojice Ramila Safarova, Azerbejdžen je, kako se čuje, Mađarima obećao kupovinu mađarskih državnih obvezbnica u vrijednosti od oko tri milijarde eura.

Slučaj Safarov

Azerbejdžanski vojnik Ramil Safarov ubio je tijekom tečaja NATO-a 2004. u Budimpešti jednog armenskog sudionika (dok je on spavao). Sjekirom. Čin je opravdao traumatskim doživljajima tijekom djetinjstva prilikom protjerivanja njegove obitelji iz Nagornog Karabaha, armenske enklave u Azerbedžanu, zbog koje ove dvije bivše sovjetske republike ratuju gotovo 25 godina. Safarov je zbog osobito brutalnog napada u Mađarskoj osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu, a zatvor je trebao napustiti nakon eventualnog pomilovanja, ali nakon što iza rešetaka provede barem 30 godina.

U Azerbejdžanu je Safarov već odavno narodni junak, diplomati ove zemlje već nekoliko godina kod mađarskih vlasti su pokušali ishoditi njegovo prebacivanje u domovinu. Uspjeh je ostvaren tek nakon što je na vlast došao premijer Viktor Orbán. Safarov je 31. kolovoza posebnim azerbejdžanskim zhrakoplovom napustio Mađarsku. Azerbejdžan je zauzvrat Mađarima navodno zajamčio da će ostatak zatvorske kazne Safarov odslužiti u domovini.

No, već nakon sletanja na aerodrom u Bakuu, Safarova je dočekala oduševljena masa, njemu je uručeno pomilovanje koje je potpisao državni predsjednik Ilham Alijev - koji ga je uzgred odmah i promaknuo u čin majora. Nakon toga je Armenija prekinula diplomatske veze s Mađarskom, a u cijelom svijetu su pripadnici armenske dijaspore održali demonstracije protiv Mađarske.

Za sve je kriv novac?

Azerbejdžan koji pliva u novcu zahvaljujući bogatim zalihama nafte na kojima se nalazi, navodno će se Mađarima "odužiti" kupovinom državnih obveznica u vrijednosti od oko tri milijarde eura. Mađari su u financijskom škripcu i novac im je itekako potreban. Budimpešta već odavno pregovara s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) oko stand-by-kredita, još uvijek bez uspjeha.

I u Mađarskoj i u Azerbejdžanu se demantira da će "poteći" novac u "slučaju Safarov". No, početkom kolovoza mađarski privredni tisak pisao je o mogućoj kupovini mađarskih državnih obveznica od strane Azerbejdžana. Dvije zemlje trenutno razgovaraju o proširenju gospodarske suradnje. Ali sve to nema nikakve veze s izručenjem Safarova, tvrdi se u vladinim krugovima u Budimpešti.

Mađarska izvršna vlast prilično nonšalantno komentira geopolitičku katastrofu koju je prouzročila. Cijelom se slučaju "ne pridaje pretjerano veliki značaj", razvoj situacije se "primio k znanju razborito i mirno", izjavio je Viktor Orbán u ponedjeljak (3.9.) u Budimpešti.

Nevjerica i kritike

I oporbeni političari i neovisni promatrači su zaprepašteni postupcima mađarske vlade. Šef Socijalističke stranke (MSZP) Attila Mesterházy, u parlamentu je upitao "... za koliko je novca Viktor Orbán (naslovna fotografija) prodao Mađarsku". Komentator dnevnog lis "Népszabadság" napisao je da će se na Mađarsku, kojoj ionako nije preostalo puno međunarodnog ugleda, ubuduće gledati s još više nepovjerenja.

U SAD-u i Rusiji već se kritizira odluku Mađarske da izruči Safarova Azerbejdžanu. EU u Bruxellesu za sada je rezervirana oko izražavanja nezadovoljstva Budimpeštom. Mađarska je sklopila bilateralni sporazum kojeg se Azerbedžan nije pridržavao, tako glasi komentar jedne glasnogovornice europske povjerenice za vanjsku politiku Catherine Ashton za DW.

U stvarnosti iza kulisa vlada najvjerojatnije zaprepaštenost mađarskim postupcima, koji bi mogli imati izravne posljedice i na stabilnost na Kavkazu. To zabrinjava i većinu promatrača u Mađarskoj. Filozof Gáspár Miklós Tamás žali se u jednom eseju na "neodgovornost i neznanje" mađarskog vodstva. "Činjenica da na čelu mađarske države stoje nedorasle, agresivne, neodgovorne i nesposobne osobe koje se ne snalaze u velikom svijetu, jednostavno je užasna."