Zašto gastarbajteri biraju hrvatske staračke domove?
20. travnja 2019
Prosječna cijena smještaja starijih osoba u javnim domovima kreće se oko 3.500 kuna mjesečno dok ona u Njemačkoj iznosi prosječno 2.400 eura. Kako bi se moglo biti korisnikom smještaja u nekom od javnih domova za starije osobe, dovoljno je imati prebivalište RH i navršenih 65 godina života. Zato ne postoje posebne evidencije o broju umirovljenika koji su radni vijek odradili izvan zemlje, a borave u staračkim domovima u domovini.
Katica Pisačić nakon 42 godine rada u Fuldi živi u zagrebačkom staračkom domu
Među 355 stanovnika jednog od najpoželjnijih zagrebačkih domova za smještaj starijih osoba, u Domu za starije osobe „Sveti Josip", živi i umirovljenica Katica Pisačić (75) koja je čitav radni vijek provela u Njemačkoj. Nakon 42 godine života i rada u Fuldi, prije 10-ak godina ova rođena Zagrepčanka, vratila se u Hrvatsku, a u Domu Sveti Josip živi malo duže od godine dana.
„Na smještaj u dom čekala sam 12 godina jer sam se prijavila još dok sam bila u Njemačkoj kako bih, kad dođe vrijeme, bila sigurna da ću imati svoje mjesto. Znala sam da mirovinu želim provesti u rodnom Zagrebu, a dok mi je sestra bila živa smještaj u domu mi nije bio potreban jer sam s njom živjela. Kad je umrla, došlo je vrijeme i da se uselim u dom“, priča nam vitalna Katica Pisačić koja je na rad u Njemačku otišla 1966. godine, u 23. godini života. Osim godine rada u Oberstdorfu, sve druge njemačke godine živjela je i radila u gradu Fuldi, prvo vrijeme kao šivačica u tvornici, a kasnije u ugostiteljstvu, većim dijelom u hotelskim restoranima.
„Radila sam u invalidskoj mirovini da ne budem na teret njemačkoj državi“
„U ugostiteljstvu sam radila do svojih 50-tih, a onda sam se razboljela i nakon dugog liječenja otišla u invalidsku mirovinu. Dok sam bolovala, slikala sam i izrađivala predmete od gline, doškolovala sam se i kad sam se oporavila, počela sam ponovno raditi, ovaj put kao njegovateljica, jer nisam željela tražiti pomoć od države. U početku sam radila u privatnom domu za starije osobe - bio je to jedan od najboljih domova u Njemačkoj u to vrijeme, a zatim me moj liječnik uzeo da njegujem njegovu mamu koja je bila oboljela od Alzheimerove bolesti, o kojoj sam se brinula do njezine smrti. Stanovala sam u njihovoj kući, invalidska mirovina nije bila velika, pa mi je to odgovaralo jer nisam htjela tražiti pomoć od države. Tamo sam ostala do kraja i zatim se vratila u Hrvatsku“, ističe Katica i dodaje da je u Hrvatskoj puno ljepše živjeti nego u vrijeme kad ju je napustila i otišla u Njemačku.
S njemačkom mirovinom u Hrvatskoj dobro živi, a hvali njemačku državu koja joj svake godine povisuje mirovinu i ne zaboravlja na svoje radnike koji su došli iz drugih zemalja. Kad ne čita, rješava križaljke ili razgovara putem Vibera s prijateljima u Njemačkoj, Katica Pisačić uključena je u mnoge društvene aktivnosti unutar doma i, kako nam je potvrdila socijalna radnica Ljiljana Jelenčić, Pisačić je jedna od najvedrijih i najaktivnijih stanovnica doma. Gimnasticira, glumi, bavi se nordijskim hodanjem, uči brazilske plesove i pjeva u zboru. Osim uobičajenih usluga, stanovnicima Doma pri ruci je liječnička ambulanta unutar doma, dva puta mjesečno dolaze im psihijatri i fizijatri, a organizirani su i posjeti stomatoloških timova.
Povoljne cijene smještaja, sve usluge uključene u cijenu
Sve su te usluge i društvene aktivnosti uključene u redovnu cijenu smještaja Doma Sveti Josip, kojem je osnivač Grad Zagreb. Kako kaže ravnateljica Doma Ljiljana Vrbić cijene smještaja kreću se od 3.000 do 4.600 kuna. Cijene ovise o tome je li osoba smještena u jednokrevetnoj ili dvokrevetnoj sobi, a najviša cijena je za smještaj u jedinici za zdravstvenu njegu i brigu o zdravlju. Na smještaj u toj jedinici se i najduže čeka.
„Čekanje ovisi o vrsti usluge. Kandidati predaju zahtjeve dok još nisu u potrebi, ali to čine radi vlastite sigurnosti. Najveći pritisak je osoba koje koriste najviši stupanj usluge, a to su osobe koje se ne mogu brinuti o sebi. Oni često dugo čekaju jer dio korisnika koji su stigli u dom dok su se još mogli o sebi brinuti, zbog pogoršanja stanja prelaze u jedinicu za pojačanu njegu i rehabilitaciju. Zbog toga se mali dio kapaciteta oslobađa za najviši obim usluge“, naglašava ravnateljica Vrbić.
Na 11.000 mjesta čeka 70.000 umirovljenika
O stanovnicima Doma Sveti Josip brine 136 zaposlenih i 40-ak volontera raznih zanimanja, a osim stalnih 355 stanovnika Doma, još stotinjak korisnika njeguju u vlastitim domovima i brinu o 300 korisnika projekta gerontološki centri Grada Zagreba.
U Hrvatskoj je 11.000 osoba smještenih u javnim domovima za starije osobe, a 70.000 osoba čeka svoje mjesto. Prema podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatska ima tri državna i 45 decentraliziranih domova s podružnicama (osnivači su županije) te 52 doma u privatnom vlasništvu, vlasništvu vjerskih zajednica ili udruga. U privatnim domovima cijena smještaja viša je nego u javnima i kreće se od 2.200 do 6.458 kuna. U tri državna doma raspon cijena je od 2.800 do 3.500 kuna, u županijskim domovima za starije osobe raspon cijena je od 1.000 do 3.600 kuna. Cijena javnih domova je niža jer država subvencionira njihov rad s 164,5 milijuna kuna, a u nekim lokalnim sredinama, općine i gradovi subvencioniraju korisnicima i smještaj u privatnim domovima.
Interes za smještaj u domove raste zbog starenja stanovništva, ali i zbog, kako ističe ravnateljica Vrbić, odlaska djece u druge zemlje.