1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zbog tražitelja azila vize Srbiji i Makedoniji?

17. svibnja 2011

Europska unija bi Srbiji i Makedoniji mogla ponovo uvesti vize ako se ne smanji broj tražitelja azila iz tih zemalja. To je stajalište Europske inicijative za stabilnost (ESI). Odluka bi mogla biti donesena već u lipnju.

https://p.dw.com/p/11HgH
Srbijanske putovnice
Srbijanske putovniceFoto: DW

Zemlje članice EU-a zabrinute su zbog dolaska velikog broja tražitelja azila i žele uspostaviti mehanizam koji bi, u slučaju zloupotrebe slobode putovanja, omogućio privremeno, ali i brzo, ponovno uvođenje viznog režima. Francuska i Nizozemska su još prošle godine uputile takav zahtjev. Zemlje članice su tada odlučile pričekati kako bi vidjele hoće li se situacija promijeniti. Međutim kako se broj zahtjeva za azil ne smanjuje, bezvizni režim nekih zemalja je sve više upitan: „Ne mislim da je ugrožen u ovom trenutku, ali bi mogao biti doveden u pitanje za par mjeseci. Broj lažnih tražitelja azila iz Srbije i Makedonije ne opada, a već je prošle godine bio prilično visok. Tako je prošle godine bilo 17.700 zahtjeva za azil iz Srbije, što ovu zemlju stavlja na treće mjesto po broju zahtjeva. Ako je usporedite sa Afganistanom, koji je na prvom mjestu sa 20.800 zahtjeva za dobivanje azila, vidite da je razlika samo tri tisuće“, objašnjava za Deutsche Welle Alexandra Stiglmeier iz Europske inicijative za stabilnost.

Tražitelji azila u EU-u 2010. po zemljama podrijetla
Tražitelji azila u EU-u 2010. po zemljama podrijetla

Problem lokaliziran na Srbiju i Makedoniju

Europska komisija bi tako do lipnja trebala iznijeti konačni prijedlog o tome kako bi ovaj mehanizam mogao funkcionirati. Tema će biti na dnevnom redu lipanjskog zasjedanja Vijeća ministara unutarnjih poslova EU-a: „Veliko je pitanje hoće li ovo biti odluka koja će se donositi na razini zemalja članica, možda u dogovoru s Europskom komisijom ili će i Europski parlament biti uključen. To bi bilo dobro jer je Parlament i inače ’dobar prijatelj’ zemalja koje su dobile bezvizni režim“, kaže Stiglmeierova.

Imajući u vidu europske procedure, što god se dogodilo – neće se dogoditi preko noći, ali promjena viznih pravila će mogućnost privremenog vraćanja viznog režima pretvoriti u realnost. To dakle ostavlja još malo vremena za nužnu akciju, pogotovo ako se zna da će se, iako su u pitanju formalno odvojeni procesi, ponovno uvođenje viznog režima neminovno odraziti i na smanjenje podrške na europskom putu.

Viza i pečat pored putovnice
Zloporaba slobode kretanja?Foto: picture-alliance/chromorange

Smanjiti pogodnosti tražiteljima azila?

Iako postoji pritisak na zemlje zapadnog Balkana da hitno reagiraju u ovoj situaciji, u ESI-ju smatraju da je mnogo važnije da u rješavanju i prevenciji problema s lažnim tražiteljima azila djeluju same zemlje članice EU-a, i to tako što će uskratiti pomoć i svaku vrstu povoljnosti koju dobivaju podnositelji zahtjeva za azil. Broj odobrenih zahtjeva je ispod jednog postotka u Njemačkoj, do osam posto u Belgiji, ali proces rješavanja zahtjeva za azil, recimo u Belgiji, traje između šest i devet mjeseci. Za to vrijeme podnositelji zahtjeva imaju osiguran smještaj, hranu, zdravstvenu zaštitu, školovanje, što je, po riječima Alexandre Stiglmeier, „za mnoge migrante mnogo bolji život nego onaj koji imaju u Preševskoj dolini ili području Kumanova“. „Ovakve odluke se moraju donositi kao prioritet, za osam do dvanaest dana, kako ljudi ne bi dolazili samo da žive šest ili devet mjeseci boljim životom nego kod kuće. To su ekonomski migranti, a azil nije tu da osigurava bolji život već da zaštiti one koji imaju političke probleme kod kuće“, kaže Stiglmeierova.

Ona zaključuje da je dobra vijest to što još ima vremena za sprječavanje eventualnog povratka viznog režima, kao i to da je problem za sada lokaliziran samo na Srbiju i Makedoniju, dok nije primijećen porast broja tražitelja azila iz BiH i Crne Gore.

Autorica: Marina Maksimović, Bruxelles
Odg. urednik: Anto Janković