Zemlja na rubu raspada?

Iako se zna scenario razvoja odnosa Beograda i Podgorice, ili Bratislave i Praga, te kako su završile Savezna Republika Jugoslavija i Čehoslovačka, o BiH se nikako ne može govoriti kao o zemlji koja bi mogla doživjeti sličan scenario, smatraju intelektualci iz BiH. Iz OHR-a, ureda Visokog predstavnika, kažu da se ne može govoriti da je netko za BiH, a da istovremeno drugu polovinu zemlje tretira kao neprijateljsku stranu. Glasnogovornica OHR-a Ljiljana Radetić: "Dakle bila je riječ o usporedbi stavova političara u BiH i u to vrijeme u navedenim zemljama. Ono što razlikuje tadašnju situaciju u tim zemljama od situacije u BiH jeste to da u BiH imamo Dayjtonski sporazum koji je jasan kao što je jasna i uloga međunarodne zajednice. Ne može doći do podjele zemlje i pokušaj da do toga dođe jednostavno potkopava napredak prema Europskoj uniji. Međunaroda zajednica to nikada neće dozvoliti."

„Odnosi u BiH najgori od završetka rata“

Ipak nije mali broj onih koji kažu da je situacija u BiH gora od one sa početka devedesetih godina. Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Ugo Vlaisavljević slaže se tako sa postavljenim paralelama u BiH i tadašnjoj Čehoslovačkoj odnosno Srbiji i Crnoj Gori. Trenutna situacija predstavlja, kaže Vlaisavljević, klimaks poslijeratne BiH i međusobnog distanciranja dva entiteta: "Čini mi se da je situacija došla dotle da je bilo nezamislivo još prije par godina da bi ovako složeni, komplicirani i sasvim zahlađeni odnosi mogli postojati između Sarajeva i Banjaluke. Mislim da je važno u ovom trenutku to reći i prokazati takvo stanje zato što je ono čini mi se uistinu doživjelo svoju najgoru moguću mjeru."

Vlaisavljević dodaje da je situacija tim gora što se sve strane u BiH slažu samo kada se treba ocrniti ona druga strana gdje se svi etiketiraju nacionalistima: "Naročito je to karakteristično u Sarajevu ili Federaciji zato što dobiva prilično perfidne dimenzije da su unutar Republike Srpske svi nacionalisti, pa onda ono 'svi' dobija karakteristiku nacionalizma koji je neuočljiv, koji se pojavljuje kao reakcija na nacionalizam, a upravo je zato opasan."

Dodik i Silajdžić- šefovi u svom begovatu?

Istovremeno profesor na banjalučkom Sveučilištu Miodrag Živanović kaže da je u oba entiteta situacija ista, odnosno da vlada gola borba za vlast. On kaže da se elite u BiH, odnosno lideri političkih partija, koji su daleko od elite, dogovaraju kako bi proizveli ovakvo stanje: "Poznat je dogovor Harisa Silajdžića i Milorada Dodika da svako bude šef u svom begovatu - dakle da Dodik bude šef u RS, a Silajdžić u Federaciji. Naravno da to stvara velike probleme. Ja ne znam kako izaći iz ovog stanja."

Obzirom na nastalu situaciju ali i proteklih 15 godina međunarodnog djelovanja, i Vlaisavljević i Živanović su pestimistični kada je riječ o napretku. Miodrag Živanović: "Nama treba 4 do 5 izbornih ciklusa, negdje 16 do 20 godina da bismo počeli ovdje stvarati normalno društvo. Rečeno brutalnije: dok biološki akteri ne odu sa političke, ali i moram reći nažalost životne scene." Očigledno je da je u BiH na sceni destrukcija napretka države. Međutim činjenica je da je jedini način vladajućim elitama da ostanu na političkoj sceni upravo dizanje tenzija kako bi se nakon nekog vremena proglasili pobjednicima u 'bespoštednoj borbi za svoj narod'.