Špijuni na njemačkom nebu

Špijuni-amateri već ih odavno koriste: u trgovinama se za oko 300 eura mogu kupiti male bespilotne letjelice, najčešće helikopteri, s montiranim kamerama. Daljinski upravljane, one omogućuju snimanje okoline iz zraka, bez da ih se vidi ili čuje. Slične letjelice, samo malo veće, posjeduje i njemačka policija: njima se primjerice nadgledaju - i naravno snimaju - sudionici demonstracija. Korištene su kako prilikom protesta protiv transporta radioaktivnog otpada u tzv. "castor-kontejnerima", tako i prilikom nekih nogometnih utakmica s velikim potencijalom nasilja među navijačima.

Dosada je međutim mogućnost uporabe takvih letjelica bila prilično ograničena. I kada se radi o bespilotnim letjelicama koje koristi policija njima zasada zakonski nije dozvoljeno izaći iz okvira koji važe općenito za hobi modele zrakoplova ili helikoptera. Ali upravo to se želi promijeniti zakonom koji bi u četvrtak (26.1.) trebao biti izglasan u njemačkom parlamentu. Ubuduće bi nebo nad Njemačkom trebalo biti otvoreno i za velike bespilotne letjelice, onakve kakve trenutno koristi samo vojska.

Vrludanje oko naziva

"Postoji tehnički razvoj koji treba uzeti u obzir", riječi su jednog glasogovornika njemačkog ministarstva za promet koje je nadležno za reguliranje i zračnog prometa. Pritom se međutim izbjegava naziv "bespilotna letjelica", koji se često koristi u kontekstu vojske, i radije se pribjegava izrazu"bespilotni zrakoplovni sustavi". Ključna je međutim ne terminologija, već promjena dosadašnje prakse: ubuduće bi te letjelice trebale biti "ravnopravni sudionici u zračnom prometu", kako to stoji u nacrtu zakonskog teksta.

Svjestan osjetljivosti tematike se glasogovornik ministarstva još potrudio naglasati da "to ne znači da vlada sada uvodi bespilotne letjelice", već se samo radi o tome da "zakon uvodi novu kategoriju" i na taj se način omogućava pokretanje novih postupaka izdavanja dozvola za takve letjelice. Ministarstvo još dodaje da se osim u policijske svrhe takve letjelice mogu ubuduće koristiti i za nadgledanje prometa, premjeravanje zemljišta ili u svrhu zaštite okoliša.

Moguće precizno ubijanje ljudi

Zasada se bespilotne letjelica ipak najčešće koriste u vojne svrhe. Tako se primjerice u Afganistanu, gdje se nalaze i njemački vojnici, prije svakog kretanja u patrolu obavi izviđačko nadgledanje bespilotnim letjelicama. Na taj se način žele unaprijed otkriti moguće zasjede ili mjesta koja su za tako što pogodna. Američka vojska ide još veliki korak dalje: ona koristi naoružane bespilotne letjelice za napade na uporišta talibana, uključujući i ciljane atentate na pojedine osobe koje hodaju ulicama, voze se u automobilima ili se nalaze i kućama. Posljednjih godina je i preciznost i učinkovitost takvog oružja znatno porasla, pa se širom svijeta bilježe sve veće narudžbe upravo takvog naoružanja. I njemačke firme na tome dobro zarađuju.

Da li će uskoro i njemačkim nebom letjeti takve letjelice još nija sasvim jasno. Postoje naime s jedne strane ozbiljne tehničke dvojbe. Još se ne može s pouzdanošću utvrditi u kojoj mjeri se takve letjelice na daljinsko upravljanje mogu sigurno navoditi u zračnom prostoru koji je ionako već prepun zrakoplova. Njemačko nebo je s oko tri milijuna preleta godišnje najintenzivnije korišten zračni prostor u Europi. Zbog toga ministarstvo naglašava: "Mi još nemamo saznanja o sigurnosti takvih letjelica."

"Noćna mora pravne države"

Istovremeno postoje i primjedbe političke naravi na novi zakon. Stručnjak za pitanja unutrašnje politike Lijeve stranke Wolfgang NeskovicIn je nacrt zakona nazvao "noćnom morom pravne države". On je uvjeren da "je korištenje bespilotnih letjelica u policijske svrhe posljednji kamenčić u mozaiku uspostave totalnog tehničkog nadgledanja građana u javnom prostoru". Opremljene kamerama izuzetno velike optičke rezolucije, te bespilotne letjelice bi mogle vrlo točno registrirati "tko se kada i gdje kretao ili zadržavao, s kim se sretao i što je tamo radio."

Jadnako tako kritički nespram novog zakona su i predstavnici stranke Zelenih. "To je izuzetno problematično", kaže Konstantin von Notz, stručnjak te stranke za pitqanja unutrašnje politike i traži od vlade da zastupnicima dostavi točne informacije o mogućnosti korištenja takvih bespilotnih letjelica. Zeleni su međutim najavili da će ipak glasati za zakon, ukoliko se usvoje neke njihopve primjedbe u vezi s zaštitom osobnih podataka građana. A slično se izjasnio i opunomoćenik savezne vlade za zaštitu podataka Peter Schaar. On traži da se pri dodijeli dozvola za korištenje bespilotnih letjelica uz tehničku dozvolu mora izdavati i posebna koja se odnosi na zaštitu podataka.

Autori: M. Bölinger / Z. Arbutina

Odg. ur.: Željka Telišman