Što NATO-ov planirani ured u Jordanu znači za regiju?

Ljutiti komentari počeli su stizati čim je objavljena vijest. Naime, na samitu NATO-a u Washingtonu prošli tjedan je objavljeno da će Sjevernoatlantski savez otvoriti svoj ured u Jordanu.

"Otvaranje Ureda za vezu NATO-a u Ammanu prirodan je nastavak dugogodišnjeg odnosa između NATO-a i Jordana", stoji u priopćenju za javnost. To je, kako se dalje navodi, također priznanje Jordanu "kao svjetioniku stabilnosti u regionalnom i globalnom kontekstu".

No, ne gledaju svi na ovu odluku u tako pozitivnom svjetlu.

"Izdaja teče u njihovim venama", napisao je jedan korisnik društvenih mreža iz Alžira na Facebooku ispod članka o novom uredu NATO-a i dodao: "Kako objašnjavate da se rukujete s onima koji posvuda ubijaju vašu braću?"

"Jordan je prodan bez ispaljenog metka", dodao je drugi korisnik, također iz Alžira.

"Gdje su slobodni ljudi Jordana? Slažu li se s ovim?" zapitao je korisnik iz Tunisa.

Ideja o NATO-ovom uredu iznjedrila je i brojne teorije zavjere. Neki su spekulirali da Sjevernoatlantski vojni savez sada sigurno želi biti aktivno uključen u sukobe u Pojasu Gaze ili Libanonu na strani Izraela.

Ovo nije prvi put u posljednjih nekoliko mjeseci da se Jordan našao na meti ovakvih kritika. U travnju, nakon što je Iran lansirao bespilotne letjelice i projektile na Izrael, ta je zemlja odigrala značajnu ulogu u obrani od napada.

Jordan je priopćio da samo štiti vlastiti zračni prostor, ali mnogi Jordanci to smatraju problematičnim. Jedna od pet osoba u zemlji, uključujući i kraljicu, palestinskog je podrijetla, a palestinska želja za državnošću cilj je koji je mnogima u srcu.

No Jordan ima blizak odnos sa susjednim Izraelom, koji je usmjeren na vlastitu sigurnost, a o kojem se rijetko izvještava u samom Jordanu. Također već desetljećima surađuje i s NATO-om i sa Sjedinjenim Američkim Državama kao glavnim saveznikom u raznim obrambenim i vojnim aktivnostima.

NATO nije odgovorio na upit DW-a o tome kada bi ured mogao biti otvoren. No na to se vjerojatno neće dugo čekati: u nedavno objavljenom oglasu za posao u NATO-u, u kojem se traži šef ureda za vezu, kao krajnji rok za prijave se navodi 25. kolovoza.

Nepopularni NATO

Novi NATO-ov ured u Jordanu nema nikakve veze sa sukobom u Pojasu Gaze, kažu stručnjaci za DW. "Unatoč ogromnom porastu neprijateljstava u regiji — Izrael-Hamas, naravno, ali također i Hezbolah u Libanonu, Hutiji, Iran i tako dalje — odluka NATO-a je gotovo sigurno bila dugo planirana, a nije reakcija na trenutne sukobe, " kaže za DW Jonathan Panikoff, direktor Inicijative za sigurnost na Bliskom istoku Scowcroft pri Atlantic Councilovom programu za Bliski istok.

O uredu u Ammanu raspravljalo se još u srpnju 2023., mnogo prije napada Hamasa na Izrael od 7. listopada i izraelske vojne akcije koja je uslijedila nakon toga.

Sukob u Pojasu Gaze vjerojatno je ubrzao planiranje ureda, prema mišljenju Isabelle Werenfels, više suradnice u odjelu za Afriku i Bliski istok na Institutu za međunarodne i sigurnosne poslove sa sjedištem u Berlinu. "Ali ne mislim da NATO ima želju približiti se bliskoistočnom sukobu", rekla je ona za DW.

Osim toga, novi ured za vezu nije prvi NATO-ov projekt na Bliskom istoku. Organizacija već ima širok raspon partnerstava u regiji.

Ured u Ammanu i značajan i simboličan

Postavlja se pitanje koliko je zapravo važan ovaj NATO-ov ured za vezu u Ammanu?

Iz perspektive NATO-a, to se može smatrati značajnom prekretnicom, kaže H.A. Hellyer, viši suradnik Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir.

"To pokazuje da NATO želi naglasiti da se svijet promijenio i da je predan pokazivanju angažmana s partnerima na Bliskom istoku", kaže on. “Uzimajući u obzir i širenje ruskog utjecaja u regiji, ovo ima smisla za NATO", dodaje Hellyer.

"Ured za vezu pokreće drugačiju strukturu i znači da će Jordan imati izravniju suradnju na brojnim područjima od zajedničkog interesa (poput) upravljanja krizama, kibernetičke sigurnosti, klimatskih promjena i drugih", kaže Hellyer.

Iz perspektive regije, sada bi se na to trebalo gledati više kao na "simboličnu veliku stvar", smatraju i Werenfels i Panikoff. No, ona ima potencijal za rast u budućnosti.

"Regionalno središte NATO-a (Istanbulske inicijative za suradnju (ICI)) u Kuvajtu već je ujedinilo zemlje u regiji", kaže Werenfels, koji je bio dio neovisne stručne skupine koja je savjetovala NATO-u o regiji. "Jordan je prilično neutralan teritorij u arapskom svijetu. Stoga mislim da je sada pitanje: Koliko će ovaj ured u Ammanu postati velik s vremenom? I koliko će surađivati s drugim regionalnim akterima, posebno iz Sjeverne Afrike?"

Čak su i države koje ne žele biti viđene kao bliske NATO-u zainteresirane za neke od ponuda Saveza, ističe Werenfels.

Stanovništvo u regiji općenito ne voli NATO jer ga povezuje s intervencijama u prošlosti, kaže Werenfels za DW. "Ali u isto vrijeme, mislim da elite (u tim zemljama) imaju interes za stvari poput daljnje profesionalizacije njihovih oružnih snaga", kaže on.

U jednom stručnom izvještaju iz svibnja se navodi da nijedna država s Bliskog istoka ne želi izravnu vojnu intervenciju NATO-a. Ali u izvještaju se također navodi da bi NATO mogao unaprijediti svoja partnerstva u regiji jačanjem pomorske sigurnosti, pomaganjem u kontroli naoružanja i pomaganjem u pripremi zemalja za klimatske promjene i druge krize.

Unatoč kritikama na račun Jordana zbog dozvole za otvaranje ureda NATO-a na njegovom tlu, Panikoff kaže kako sumnja da postoji opasnost od destabilizacije zemlje.

"Godinama se Jordan suočavao s bezbrojnim sigurnosnim, ekonomskim i političkim pritiscima", kaže Panikoff za DW. "Svako povećanje bilo kojeg od njih vjerojatno je veća prijetnja od malo pojačane suradnje s NATO-om", zaključuje on.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na engleskom jeziku