Što približavanje Saudijske Arabije i Irana znači za Izrael?

Saudijska Arabija ovih dana redefinira svoje odnose prema nekolicini relevantnih aktera u svom susjedstvu. Već su se u ožujku visokorangirani predstavnici Irana i Saudijske Arabije rukovali u Pekingu, sudeći po fotografijama koje su snimljene tom prilikom raspoloženje je bilo prilično opušteno (naslovna fotografija). Pod posredovanjem kineskog šefa diplomacije Wanga Yija, dvoje nekadašnjih konkurenata se dogovorilo oko toga da ponovno uspostave diplomatske odnose – nakon što su oni godinama bili na „ledu".

Nekoliko dana nakon rukovanja u Pekingu saudijski kralj Salman je pozvao iranskog predsjednika Ebrahima Raisija da posjeti glavni grad Rijad. Teheran je službeno potvrdio da je dobio pozivnicu. Raisi ju je pozdravio, tako su barem javili iranski mediji.

Nevjerojatno brzim tempom ovih se dana “tope” i nekadašnje napetosti između Saudijske Arabije i Assadovog režima u Siriji. Sredinom travnja saudijski ministar vanjskih poslova Faisal bin Farhan došao je na razgovore u Damask, po prvi put od početka sirijskog građanskog rata 2011. Neposredno prije toga sirijski šef diplomacije Faisal Mekdad je posjetio saudijski lučki grad Džiddu. Radilo se također o prvom posjetu jednog sirijskog ministra Saudijskoj Arabiji u posljednjih 12 godina.

Saudijska Arabija je napravila još jedan, barem simbolično značajan potez: sredinom travnja je ova kraljevina ugostila predstavnike palestinske autonomne vlasti s predsjednikom Mahmudom Abbasom, koji je predvodio delegaciju. Istovremeno se, sudeći po jednom izvještaju izraelskog lista "Times of Israel", u Saudijskoj Arabiji očito nalazila i jedna visokorangirana delegacija Hamasa, militantne skupine koja vlada u Pojasu Gaze, i koju je EU proglasila „terorističkom organizacijom“. Taj list se poziva na jedan video koji, kako se tvrdi, prikazuje članove delegacije tijekom boravka u Mekki. U delegaciji je, tvrdi se dalje, bio osobno i šef Hamasa Ismail Hanija.

Taj posjet službeno nisu potvrdili ni Rijad, a ni Hamas. Svejedno je izazvao dosta pažnje jer je Saudijska Arabija proteklih godina u kontekstu unutar-arapskih i unutar-islamskih diskursa često bila konfrontirana s prigovorima kako Rijad zapostavlja tradicionalnu arapsku solidarnost s Palestincima u korist nekih drugih strateških opcija. Prvenstveno se misli na moguću neformalnu ili čak formalnu normalizaciju odnosa s Izraelom.

„Sporazum Abraham" pod pritiskom

Za razliku od drugih država u regiji, primjerice Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) ili Bahraina, Saudijska Arabija proteklih godina nije potpisala nijedan od povijesnih „Sporazuma Abraham“. Radi se o sporazumima koji bi trebali na nove temelje postaviti odnos Izraela s arapskim zemljama u susjedstvu, a po mogućnosti i cjelokupnim arapskim svijetom. Istovremeno sporazumi imaju za cilj da zemlje potpisnice izoliraju Iran, koji se doživljava kao potencijalnu prijetnju, odnosno da se Teheran politički i vojno „obuzda“.

Zbog čega Rijad nije potpisao sporazum s Izraelom? Sa saudijskog stajališta za to postoji nekoliko razloga. Kraljevina je vodeća zemlja sunitskog islama. Zato bi, iz kuta gledanja samog Rijada, za vlastiti imidž bilo riskantno otvoreno forsiranje normalizacije odnosa s Izraelom, pogotovo i zbog činjenice da je u toj zemlji trenutno na vlasti desničarska vlada, koja zaoštrava kurs prema Palestincima, a time zapravo politički jača protivnike i neprijatelje Izraela u regiji. Stoga bi se mogao očekivati otpor nekolicine arapskih zemalja mogućoj normalizaciji odnosa, primjerice iz Sirije, Alžira ili Tunisa.

No, takva razmišljanja i mogući otpori iz drugih arapskih država Saudijsku Arabiju do sada nisu zaustavljali u redefiniranju odnosa s Izraelom, ali iza kulisa – i to na način koji je itekako u duhu „Sporazuma Abraham“, na primjer kad se radi o neformalnim kontaktima na višoj razini ili o dozvoli preleta preko Saudijske Arabije za izraelske zrakoplove.

S obzirom na aktualno saudijsko-iransko približavanje, Izrael bi trebao biti itekako zabrinut, smatra Peter Lintl, stručnjak za područje Bliskog istoka u berlinskoj Zakladi znanost i politika: Čini se da ideja izoliranja Irana više nije nešto što neke arapske zemlje smatraju prioritetnim“, kaže on. I dodaje kako na izraelskoj strani premijer Benjamin Netanjahu do sada još nije ponudio uvjerljiv odgovor na to najnovije približavanje Rijada i Teherana. A to, dodaje Lintl, posebno vrijedi za približavanje Saudijske Arabije i Hamasa, koji predstavlja izravnu prijetnju Izraelu s područja na kojem vlada, dakle Pojasa Gaze. „Sporazum Abraham“ bi zapravo indirektno, osim Irana, trebao izolirati i militantne skupine koje podržava Iran, napominje Lintl. A taj cilj je praktički „razvodnjen“, kaže ovaj stručnjak. I naglašava kako bi to moglo prouzročiti upravo suprotan efekt kod Hamasa.

Utjecaj na druge zemlje?

Čini se da Saudijska Arabija u ovom trenutku zapravo i ne vidi neke prednosti mogućeg približavanja s Izraelom. A ako se ta tema ipak jednoga dana ponovno nađe na stolu, Rijad bi mogao pokušati da je „naplati", i to određenim političkim protuuslugama iz Washingtona. Sudeći po pisanju lista Wall Street Journal, Saudijska Arabija je od SAD-a kao protuuslugu za daljnje približavanje Izraelu zatražila dodatnu vojnu pomoć, odnosno podršku u razvoju svog civilnog atomskog programa. S obzirom na Rijadovo aktualno približavanje Teheranu, izgleda da u ovom trenutku nema ništa od moguće izolacije Irana uz neizravnu pomoć Izraela, što se ranije tumačilo kao odlučujući motiv. 

Sve to bi moglo imati i posljedice za neke druge zemlje u regiji, piše politologinja Sarah Zaaimi u analizi za američki think-tank "Atlantic Council". O odnosu prema Izraelu bi ponovno mogle razmisliti i one države koje su već sklopile sporazume oko normalizacije odnosa, smatra ona. "Može se čak spekulirati i o tome da zemlje poput Egipta, Bahraina I Maroka slijede primjer Saudijske Arabije i počnu raditi na poboljšanju odnosa s Iranom“, smatra Zaaimi.

Izrael bi moralo zabrinuti i približavanje Saudijske Arabije i Hamasa, pogotovo kada se zbivanja gleda u nešto širem kontekstu: nakon početka sirijskog građanskog rata, Hamas i Iran su naime došli u sukob zbog različitih pozicija prema Siriji. A sada se „zatopljava“ odnos ne samo Irana i Saudijske Arabije – i sirijski vladar Bašar al-Assad, čovjek koji Izrael smatra neprijateljem, odnosno čovjek koji podržava i Hezbolah i Hamas – sada je ponovno dobrodošao u Arapskoj ligi, i to uz „blagoslov“ upravo Saudijske Arabije. Lintl podsjeća na nedavno ispaljene rakete iz Libanona, za koje je Izrael odgovornim označio Hamas: „To je za Izrael iznimno prijeteća situacija."

Arapska nelagoda…

Na drugoj strani brojne arapske zemlje osjećaju izraženu nelagodu zbog posljednjeg vala izraelsko-palestinskih sukoba. Od početka travnja na području Brda hrama u Jeruzalemu izraelske su se sigurnosne snage sukobile s desecima Palestinaca. Između ostalih, i Saudijska je Arabija osudila policijske akcije. I neki drugi incidenti izazivaju nezadovoljstvo, na primjer izjave izraelskog ministra financija Bezalela Smotricha, koji je pod znak pitanja doveo povijesnu egzistenciju Palestinaca kao zasebne etničke skupine.

"Takve izjave i geste su ekstremno provokativne”, smatra Lintl. „Sporazumi Abraham" u ovom trenutku „nisu doduše suspendirani od strane arapskih država koji u njima sudjeluju, ali su znatno reducirani" u implementaciji, dodaje Lintl. A prije svih, čini se da posebno Saudijska Arabija do daljnjega odustaje od ideje mogućeg približavanja s Izraelom. Ta zemlja sada slijedi neke druge prioritete i sve opcije si ostavlja otvorenima. 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu