Kukavičluk velikih i hrabrost malih zemalja

DW: Vaš naslov za medije glasi ovako: „Borba za ljudska prava je uspješna". Međutim, ljudska prava se i dalje svakodnevno krše: u Jemenu, Mjanmaru, Turskoj. Gdje Vi tu vidite uspjeh?

Wenzel Michalski: Uspjeh je tamo gdje postoji snažno protivljenje desničarima i autokratama koji pokušavaju da gaze ljudska prava. Na primjer, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) nije mogao postići ono što je želio: blokadu za ulazak muslimana u SAD. Zida na granici sa Meksikomjoš uvijek nema, a repatrijacija tzv. „dreamera", odnosno migranata koji su kao djeca ilegalno stigli u SAD, još uvijek nije izvršena. To je znak da se otpor ipak isplati.

 Pročitajte još: Aktivisti za ljudska prava ugroženi su širom svijeta

Gdje otpor ne postoji, kao što je tona Filipinima, ili tamo gdje aktivisti za zaštitu ljudskih prava i zapadnu demokratiju nisu dovoljno glasni ili su pod pritiskom, tu se događaju ozbiljna kršenja ljudskih prava, kao što je to npr. u Jemenu ili u Turskoj.

Dakle, ne smije se osloniti na činjenicu da će se samo državne vlade pobrinuti za zaštitu ljudskih prava?

Mora se izgraditi civilno društvo. Civilno društvo, ljudi iz pravosuđa, poslanici u parlamentima i opozicija - svako od njih je dužan da se suprotstavi nacionalističkom i nehumanom populizmu. Kada se to dogodi, onda je uspjeh zagarantovan. Pozitivan primjer je pobjeda Emmanuela Macrona u Francuskoj protiv Marine Le Pen. Stanje ljudskih prava u Francuskoj bi se sa desnom populističkom vladom znatno pogoršalo.To se ipak nije desilo, jer je Macron pokazao jasne granice i alternativu desničarskom populizmu, te uspio mobilizirati većinu.

S druge strane, loš primjer je Austrija, gdje je mainstream politička partija kopirala izjave i izreke desnih populista, tako da ljudi nisu glasali za 'kopiju'. Sada je partija na vlasti, ÖVP skliznula u desni populizam i u vladi je zajedno sa desnim radikalima - FPÖ.

U njemačkim saveznim državama, kandidati za Bundestag koji su se jasno ograđivali od izjava AfD-a protiv izbjeglica, dobili su puno više glasova na izborima od onih koji su biračima govorili ono što su ovi željeli čuti - kao što je to radila CDU u Saksoniji ili CSU u Bavarskoj, koja je otišla u opoziciju zbog prijateljske politike prema izbjeglicama kancelarke Angele Merkel. Tamo je bilo jako mnogo glasova za AfD.

Kako ocjenjujete stanje ljudskih prava u Njemačkoj?

U poređenju sa stanjem ljudskih prava na međunarodnom nivou, stanje ljudskih prava u Njemačkoj je dobro. Međutim, moramo paziti da se to stanje ne pogorša. Ključna riječ je pravo slobode izražavanja: njemački Zakon o društvenim mrežama (Netzwerkdurchsetzungsgesetz - NetzDG) nije dobar put. Facebook, Google, YouTube i Twitter su tu da blokiraju svaki huškački post, a što može uključivati i satiru. Kada postoji govor mržnje, ove kompanije moraju same pokazati više odgovornosti. Prije svega, moraju se mobilizirati glasovi protiv.

Druga bitna tačka je spajanje porodica za potražioce azila, koji bi vjerovatno trebao zadržati ograničenja za osobe sa supsidijarnom zaštitom. Postoji pravo na porodicu. To pomaže i u integraciji. Kada je pitanju neprijateljstvo prema islamu ili antisemitizam, doživljavamo da su nadležne institucije kao što su škole, veoma loše pripremljene. Nedostaje moralne i stručne kompetencije.

Kakav je spoljnopolitički bilans?

Kancelarka Angela Merkel je uvijek jasno govorila o kršenjima ljudskih prava u zemljama koje je posjećivala i mi to snažno pozdravljamo. Međutim, tu je slučaj Egipta. U ovoj zemlji njemačka policija obučava egipatsku policiju i službenike njihove tajne obavještajne službe. Ono što smo naučili iz iskustva u Egiptu je da se uopšte ne može biti siguran da policajci ili službenici koje je obučavala njemačka policija kasnije naučeno znanje neće iskoristiti u svrhu kršenja ljudskih prava, pri nadzoru masa ili pri mučenju i gonjenju. To je veliki rizik da se postane saučesnik. Mi upozoravama vladu Njemačke zbog saradnje sa Egiptom.

Pročitajte još: Zatvorenici na marginama

Koje zemlje se još ubrajaju u „zabrinjavajuće zemlje" pored Kine, Egipta ili Rusije?

Još uvijek nismo čuli snažnu kritiku njemačke vlade prema Mjanmaru, Vijetnamu ili Kambodži. Ove zemlje strateški i ekonomski igraju veoma važnu ulogu. Njemačka konstantno izbjegava da izvrši pritisak ili osudi te zemlje u kojima se sve više krše ljudska prava.

Još uvijek ne znamo kako će se razvijati politika Turske. Njemačka ambasada u Turskoj obavlja veoma dobar posao i brine se za političke zatvorenike, i to ne samo za one iz Njemačke. Ali, ako se sada ponovo bude napravio dogovor sa Turskom u vezi oružja, koje možda može biti upotrijebljeno za ugnjetavanje kurdske manjine, onda moramo reći, da se bolji odnos kupuje većim iznosom novca. 

U uvodnom dijelu dokumenta "World Report 2018" stoji da su raniji zagovornici za ljudska prava kao što su SAD ili Velika Britanija podbacili. Ko uskače na njihovo mjesto?

Male zemlje: Holanđani su se pobrinuli za oštru kritiku monstruoznih zločina u Jemenu od strane koalicije predvođene Saudijskom Arabijom. Lihtenštajn se pobrinuo za to da Generalna skupština Ujedinjenih naroda imenuje tužioca za ratne zločine protiv čovječnosti u Siriji. To govori u prilog tome da su male zemlje hrabre, a velike kukavice.

Polovina svjetskog stanovništva su žene – kakvo je stanje sa pravima žena?

Pročitajte još i: Milioni djevojčica i dalje moraju u brak pod prisilom

Postoje mala poboljšanja, kao što je to u Saudijskoj Arabiji, gdje žene sada smiju ići na fudbalske stadione. Međutim, veoma je uznemirujući slučaj Tanzanije: svaka učenica mora ići na doktorski pregled. Ako je trudna, izbacuju je iz škole. Na taj način se djevojčicama čitav život uskraćuje obrazovanje. To je predsjednička odluka. Stanje prava žena na međunarodnom nivou je, kao i ranije, veoma loše.

Debataa #meetoo na Zapadu je pokazala da u svakodnevnici još uvijek ne postoji jednakopravnost između žena i muškaraca. Širom svijeta i dalje vladaju patrijarhalne vrijednosti.

Da se vratimo na početno pitanje: Šta je tu pozitivno?

Pozitivno je sljedeće: Počeo je otpor protiv desnih populista, nacionalizma i protiv zločina kojim se krše ljudska prava.

 

Wenzel Michalski je direktor organizacije za ljudska prava Human Rights Watch u Njemačkoj.