1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hvala Ankaro!

Bernd Rigert15. decembar 2015

EU je u zamjenu za saradnju u izbjegličkoj krizi nastavila pristupne pregovore s tvrdoglavim kandidatom. Da li je u pitanju više od simboličnog čina?

https://p.dw.com/p/1HNZX
Foto: picture-alliance/dpa/Landov

Nastavak nakon dvije godine zastoja: Evropska unija nastavlja pristupne pregovore s Turskom. Otvoreno je relativno nesporno poglavlje, broj 17 - koje se odnosi na ekonomska i monetarna pitanja. Turska je to između ostalog dobila u zamjenu za svoju spremnost da ograniči broj sirijskih izbjeglica koje idu kao Evropi. Zamjenik turskog premijera Mehmet Šimšek je i sam kazao u Briselu kako ovo poglavlje nije problematično. On smatra da se radi o političkoj simbolici i da će Turska za Evropu sada ponovo da bude ozbiljan partner.

Brige u vezi slobode mišljenja

Otvaranje poglavlja je formalan čin na kojem bi morali da budu predstavnici svih 28 članica EU. No, mnogi ministri spoljnih poslova se nisu pojavili i poslali su državne sekretare ili ambasadore. Bilo je to daleko od glamuroznog događaja, s obzirom da je Evropska komisija samo nekoliko sedmica ranije u svom godišnjem izvještaju oštro kritikovala stanje u Turskoj.

Briselu velike muke zadaju sloboda mišljenja i medijske slobode kao i nazavisnost pravosuđa u Turskoj. "Ogroman broj krivičnih procesa protiv novinara, autora i korisnika društvenih mreža, tlačenje novinara i medijskih kuća. A ovi zakoni o internetu su atavizam u poređenju sa evropskim standardima", stoji u Izvještaju Evropske komisije od 10. novembra.

EU Türkei Gipfel in Brüssel
Obnovljeno partnerstvo? - Doinald Tusk i Ahmet DavutogluFoto: Reuters/T. Monasse

Pragmatičan pristup

Pod noramlnim okolnostima, dakle bez velikog broja izbjeglica koje dolaze preko Turske i Grčke, ne bi bilo ni nastavka pristupnih pregovora, kažu iza kulisa diplomate u Briselu. To takođe potpuno jasno kaže aktuelni komesar EU za politiku prema susjedima, Johanes Han (Johannes Hahn).

"Pragmatizam nije najgori savjetnik za veze sa susjedstvom", kazao je Han novinarima. On je jasno stavio do znanja da bi interes imale i Turska i Evropska unija. Pored pristupnih pregovora, Turskoj je stavljeno do znanja da bi trebalo da se uvedu vizne olakšice za građane te zemlje, dva samita EU godišnje i tri milijarde finansijske pomoći za izbjeglice. No, još nije sigurno sve u vezi finansijske pomoći.

Kiparski konflikt tinja

Kipar, zemlja članica EU, odbija da po uobičajenom finansijskom ključu EU uplaćuje sredstva u specijalni turski fond za izbjeglice. Neriješeni kiparski konflikt igra određenu ulogu u ukupnim vezama Turske sa EU. Turska je 1974, suprotno međunarodnom pravu, zauzela sjeverni dio ove ostrvske zemlje. A napori da se prije prijema Kipra u EU 2004. zemlja ujedini, propali su zbog protivljenja Kiprana sa juga ostrva koje je grčko govorno područje.

A kako bi se između zemlje članice EU Kipra i zemlje kandidatkinje za članstvo Turske normalizovali, dogovoren je protokol u Ankari. Njime je precizirano da kiparski brodovi smiju da uplovljavaju u turske luke i kiparski avioni da slijeću na turske aerodrome. Ali, ovaj protokol Turska nikada nije sprovela kako treba. Zbog toga su pristupni pregovori u preko polovine poglavlja istina otvoreni 2005. ali ništa ne može da bude pravno zaključeno; prethodno treba da dođe do približavanja Turske i Kipra.

Grenze Nordzypern Zypern
Granica na Kipru - sjeverni Kipar EU nikada nije priznalaFoto: Behrouz Mehri/AFP/Getty Images

Pristup ništa ne garantuje

Johanes Han, komesar EU za politiku prema susjedima još jednom je u Briselu upozorio da se pregovori s Turskom za prijem u EU vode ali sa stalno 'otvorenim ishodom'. Ova formula, koja je obilježila i 2005, znači da prijem uistinu jeste cilj, da će Tursku jednoga dana primiti u članstvo, ali da od početka nije zacrtano da će do toga zaista i doći

U međuvremenu se događa to da pregovori sa dugačkim pauzama traju već deset godina; a prema ranijim planovima trebalo je da budu odavno okončani. Austrijski miinstar spoljnih poslova, Sebastijan Kurc (Sebastian Kurz) ne želi da se ove političke finese u ovoj trentunoj kriznoj situaciji više drže otvorenim. Kurc, čija zemlja je primila veliki broj izbjeglica, je spreman platiti političku cijenu ukoliko Turska ispuni svoja obećanja.

"Ovdje se radi o tome da nam Turska pomogne i zadrži izbjeglice od dolaska u Evropu", kazao je Kurc i dodao: "U tom bismo morali biti iskreni". U proljeće 2016. bi trebalo da bude otvoreno novo poglavlje. Evropska komisija priprema razgovore, ali još uvijek nema formalne saglasnosti članica EU.